1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

U Foči se za posljednjih 15 godina nije rodilo ni jedno bošnjačko dijete

Povratak Bošnjaka počeo tek poslije ukidanja medjunarodnih sankcija

default

Kada će biti u Foči bošnjačke djece?

Pisani dokumenti govore da je na ušću Ćehotine u Drinu još 1368 godine bio grad Hoča ili Hotča. Skupština RS je početkom 94.godine Foču prekrstila u Srbinje a deset godina kasnije vraćeno je staro ime. Malo više od 51 procenta stanovnika prije rata bili su Muslimani Bošnjaci, Srba je bilo oko 45 procenata a ostatak su činili ostali. Danas je stanje skroz drugačije, veli nam Predsjednik udruženja povratnika Bošnjaka u Foči Mehmed Bradarić:

"Na području grada još u zadnjih 17 ili 15 godina nije se rodilo ni jedno dijete druge nacionalnosti."

Foča je dugo vremena, nakon rata u BiH, bila pod međunarodnim sankcijama, koje su ukinute prije nepune dvije godine. Povratak je tek tada krenuo kao i mnoge druge promjene, kaže za naš program opštinski načelnik Zdravko Krsmanović :

" Ono što sada karakteriše Foču u odnosu na druge sredine da je ovo jednostavno sada grad mladosti. Mi u Foči imamo pet fakulteta. Ono na što smo posebno ponosni je međureligijska saradnja. Srpska Pravoslavna crkva i Islamska zajednica funkcionišu i rade. U Foči je obnovljena prva džamija."

Učinjeno je još mnogo pozitivnih koraka koji ipak nisu dovoljni za masovniji povratak kazuje dalje povratnik Bradarić :

"Tako da na području opštine ima nešto preko hiljadu porodica ."

Nedovoljno je i obnovljenih kuća, njih oko 1100, kaže on dalje:

"Oko dvije stotine domaćinstava nema električnu energiju jer udaljenost od mjesta gdje ima struja, pa do kuća je velika. Putna mreža isto nije zadovoljavajuća."

Kao i drugdje, povratnici u Foči suočeni su i sa brojnim drugim problemima. Diskriminacija u zapošljavanju je jako prisutna i u Foči. Zapošljavanja ipak ima pojedinačno, a na području opštine formirane su i dvije zadruge. Vraćaju se mahom stariji, kaže Bradarić i iznosi jedan poražavajući podatak :

"Na području grada nema bošnjačke djece da idu u školu."

Nešto đaka povratnika ipak ima u seoskim područjima dodaje Mehmed Bradarić :

"Najveća oaza povratnika jeste Tjentište, Sutjeska, Dolina heroja nekada, danas Dolina isto heroja, ali povratnika. Ima osnovna škola koju pohađaju 32 učenika i ona je mješovita ."

Razlozi ovakvog stanja u procesu povratka koji nisu samo fočanski sindrom su u nepostojanju odgovarajućih zakona koje trebaju donijeti viši organi vlasti od kantonalnih, entitetskih do državnih kaže Načelnik Krsmanović i dodaje :

"Jednostavno od školskog sistema, zdravstvenog sistema, penzionog sistema do zapošljavanja ljudi - ni jedan zakonski akt ni na koji način ne favorizuje povratak, već na neki način cementira postojeće stanje. Ako se vlasti slože i donesu neophodne propise i fraza o povratku svih na svoje mogla bi najvećim dijelom biti ostvarena. "

Tada jedan od prvih povratnika u Foči Sulejman Mandžo ne bi govorio ovako :

"Nemaš s kim kahvu popiti, nemam komšije, nemam prijatelja, pogotovo kod omladine je tako. Fočaci treba da se vrate."