1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

U Federaciji BiH riješena enigma Sejdić-Finci

5. juli 2012

Stranke članice nove parlamentarne većine u Federaciji BiH: SDP, SBB i dva HDZ-a postigle su suglasnost o modelu za provedbu presude Suda u Strazbourgu u predmetu Sejdić-Finci.

https://p.dw.com/p/15RVN
Foto: AP

Prema usuglašenom prijedlogu pripadnici nacionalnih manjina moći će se kandidirati za članove Predsjedništva BiH, koji bi se birali u Parlamentu BiH, gdje će svaki od konstitutivnih naroda imati jedanak utjecaj na izbor tročlanog šefa države. Za člana Predsjedništva BiH mogao bi se kandidirati svaki zastupnik Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, bez obzira je li pripadnik konstitutivnog naroda ili nacionalne manjine. „Te kandidature tada prolaze kroz odgovarajuće klubove u Domu naroda Parlamenta BiH, i kada se izdefinira zajednička lista od tri kandidata, pod uvijetom, naravno, da je jedan s teritorija Republike Srpske, a dva iz Federacije BiH, tada bi zajednička lista išla na potvrdu u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, otkriva za radijo Deutsche Welle Josip Merdžo, visoki dužnosnik HDZ 1990 i član međustranačkog povjerenstva koje je izradilo dokument.

Procedura izbora

Ukoliko Zastupnički dom ne potvrdi predložene kandidate, postupak bi se, pojašnjava naš sugovornik, ponovio, a ukoliko ni u ponovljenom postupku oni ne bi bili potvrđeni smatralo bi se da su za članove Predsjedništva BiH izabrani kandidati koje je zajednički utvrdio Dom naroda.

Bosnien und Herzegowina Josip Merdzo
Josip MerdžoFoto: Malan Sutalo

Politički analitičar Asim Metiljević, upozorva, međutim da stranke iz RS insistiraju da se član Predsjedništva BiH iz tog entiteta bira izravno, a ne u neizravno u Parlamentu BiH. „ Ako bi, dakle Dodik reterirao, popustio, ako bi se dakle sva tri člana Predsjedništva birala neizravno mislim da bi smo imali riješen jedan od teških problema.

(Ne)moguće asimetrično riješenje

Politički analitičari upozoravaju, kako nije isključeno da Dodik, kao što je to činio i u nekim ranijim situacijama, na kraju popusti, ili da se prihvati asimetrično riješenje po kojem bi se član Predsjedništva iz RS birao izravno, a druga dvojica članova kolektivnog šefa države iz F BiH neizravno, u Parlamentu BiH.

Osim novog načina izbora članova Predsjedništva BiH parlamentarna većina u Federaciji BiH usuglasila je i novi način izbora delegata u nacionalne klubove i klub ostalih Doma naroda federalnog parlamenta. Broj delegata svakog naroda i ostalih iz svake od županija, tako bi ubuduće bio bi srazmjeran udijelu pojedinog naroda i nacionalnih manjina u toj županiji u odnosu na ukupan broj broj Bošnaka, Hrvata, Srba i ostalih koji žive u F BiH.

Novi način izbora delegata

Asim Metiljevic - Politischer Analytiker aus der Stadt Mostar
Politički analitičar Asim MetiljevićFoto: DW/M.Sutalo

Tako bi, primjerice , Sarajevski kanton, ako se pospisom stanovništva, koji će se obaviti sljedeće godine utvrdi da u njemu živi, primjerice , 25 posto od ukupnog broja Bošnjaka u Federaciji, imao 25 posto udijela u bošnjačkom klubu Doma naroda parlamenta F BiH, koji broji 17 delagata, kao i srpski i hrvatski klub. Isto bi važilo i za klub nacionalnih manjina koji broji 7 delegata.

Republika Srpska Milorad Dodik
Analitičari smatraju da nije isključeno da Dodik popustiFoto: AP

„Drugim riječima Goraždanska županija, gdje je živio zanemariv broj Hrvata je prema postojećem riješenju davala jednog Hrvata, kao i Posavska gdje živi 30.000 Hrvata. Ovim novim modelom bi ta nepravda bila ispravljena“, kaže Merdžo.

Broj delegata iz svake županije koji bi se birali u odgovarajuće klubove Doma naroda Federalnog parlamenta, i udio političkih sujekata u tom broju, na osnovu izbornih rezulata i popisa stanovništva, koje se treba provesti sljedeće godine određivalo bi Središnje izborno povjerenstvo nakon sljedećih parlamentarnih zbora 2014.

Budu li prihvaćena predložena riješenja, za što je potrebno isgurati dvotrećinske većine u oba doma Parlamenta BiH i federalnog parlamenta Bosna i Hercegovina ispunila bi i posljednji uvijet za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU.

Autor: Milan Šutalo

Odg. ur. Belma Fazlagić-Šestić