1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

U duelu kauboja i profesora, pobijedio profesor - samo na poene

Bio je to oprezan okršaj jednog nacionaliste i jednog globaliste; sudar real-političara, Johna Kerrya koji uvažava historijske perspektive svijeta i gotovo teokrate - Georga W. Busha koji traži da mu se vjeruje, čak i tamo gdje je vidljivo odsustvo argumenata. Na koncu, američki izvještači koji su propratili prvu TV debatu dvojice kandidata za predsjedničke izbore u SAD-u, ocijenili su da je to bio, "duel profesora i kauboja", u kojem je ovaj prvi, senator Kerry pobijedio na jedino mogući nacin - na poene.

Duel Busha i Kerryja pred tv-ekranima pratilo je čak 60 miliona gledalaca

Duel Busha i Kerryja pred tv-ekranima pratilo je čak 60 miliona gledalaca


Aktualni predsjednik u prvoj TV debati, prema ocjenama američkih novinara, morao se malo više potruditi da ne zvuči kao "pokvarena gramofonska ploča", i da ne ponavlja samo ono što su svi već odavno čuli.

George W. Bush: "Neprijatelj nas je napao i moja je dužnost da učinim sve
da bi nas odbranio od tog neprijatelja", rekao je izmedju ostalog aktualni
šef Bijele kuće govoreći o teroru i teroristima, sugerišući da bi on nastavio u slijedeće četiri godine bolje braniti Ameriku nego što bi to bio u stanju Kerry. Bush je u mnogome ipak zvučao onako kako mu prigovaraju njegovi
kritičari. Oni tvrde da se on pretvorio u političara koji politički eksploatiše gradjanski strah u post jedanaesto-septembarskoj Americi. Time
kažu, uvećava politički kapital i svoje šanse na predstojećim novembarskim
izborima.

No, pragmatični Kerry nije mu ostao dužan. Prešao je odmah u kontra
ofanzivu: On je optužio predsjednika Busha da je zamijenio prioritete,
podsjećajuci ga da "američki neprijatelj br.1, poslije 11. septembra nije
trebao biti Sadam Husein, već Osama bin Laden":

Kerry je rekao: "Upravo Osama bin Laden koristi invaziju na Irak kako bi
mogao da ode i ljudima kaže - Amerika je objavila rat Islamu. Mi moramo
biti pametniji u našem načinu, kako vodimo rat protiv terora", upozorio je
on, dodajuci čini se još jednu antologijsku rečenicu: "Amerika mora
izolovati islamske radikale i ekstremiste, umjesto što su oni izolovali
Ameriku."

Zatim je Kerry izrekao čitavu salvu kritika: Da je Bush prošle godine požurio, zanemarujući diplomatiju - da napadne Irak; da ga sada prikazuje "centralnom bojišnicom protiv terorizma", kao što ga je uoči rata svijetu predstavljao kao magacin pun tajnog oružja za masovno uništenje, i da se sve to, pokazalo netačnim. Kerry je te kritike iskoristio da podsjeti da će on, bude li izabran za novog američkog predsjednika pokušati obnoviti i tradicionalnu američko-europsku alijansu za rješavanje iračkog pitanja, te da će o tome održati samit zainteresiranih zemalja.

U svom nastupu Bush je ipak ostao "orginalno tvrdoglav", iako je
pokazivao znake umora, pa čak i nervoze optužujući stalno Kerryia za
nekonzistentnost, kao političara koji stalno mjenja svoje stavove i ponaša
se "kako vjetar puše". Bush je uporno insistirao da Americi, pa i svijetu
prijeti ponajviše opasnost od terorizma, te da su on i njegova
administracija, "najbolja" zaštita, t.j. da su spremni učiniti apsolutno
sve - kako bi taj terorizam pobijedili. G-din Bush, koji je i ovaj put
govorio iz dubokog ubjedjenja, oslonio se i na činjenicu da prema
ispitivanjima javnog mnijenja - čak više od pola Amerike izgleda vjeruje u
to što njihov predsjednik govori. Pri tome je do ovog prvog TV duela, prema
istim anketama, druga polovica zemlje bila sasvim nesigurna šta
zapravo drugi prutukandidat, John Kerry misli? I to, kako bi g-din Kerry
izvukao Sjedinjene Drzave iz onoga što se opisuje kao, "živi irački
pijesak". Zato se aktualni predsjednik nije ustezao od često frontalnih
napada na senatora koga Republikanci drže suviše liberalnim "za ova teška ratna vremena".

Obojica kandidata koja su u Miamiu na Floridi u prvoj od tri zakazane TV
debate ukrstili svoja koplja samo u areni američke vanjske politike i
unutarnje sigurnosti složili su se medjutim da opasnost od širenja
nuklearnog oružja - ostaje opasnost broj 1. za Ameriku. Tu su na prvo
mjesto stavili Sjevernu Koreju i Iran. Dotaknuto je i pitanje neosiguranog
atomskog arsenala u Rusiji i mogućnost da ono na medjunarodnoj crnoj berzi dospije u ruke terorista.

"Ima nekih 600 tona neosiguranog nuklearnog materijala u
zemljama bivseg SSSR-a", rekao je Kerry optužujući g-dina Busha, da će ako nastavi ovako sporo otkupljivati to oružje - Americi i svijetu trebati 13
godina da se ono stavi pod kontrolu. On je isto tako najavio da će, postane
li predsjednikom SAD obnoviti bilateralne pregovore sa Sjevernom Korejom u vezi tamošnjeg nuklearnog programa. I tu su došle do izražaja istinske
razlike u odnosu na predsjednika Busha. Predsjednik je insistirao da je sa
Sjevernom Korejom bolje razgovarati uz posredstvo Kine, a ne samostalno. Za svoje tvrdnje da sa Pjong Yangom ne treba razgovarati izravno, kao što je to uostalom započela Clintonova administracija, Bush nije pružio neke vidljive argumente, izuzev sasvim vlastitog ubjedjenja. Na takav "potpuno osobni stav" senator Kerry je reagovao ističući znani politički aksiom, po kome - ono u što ste sto odsto ubijedjeni ne mora biti uopće tačno.

I Bush i Kerry su iznijeli približno isti stav kada je riječ o
Iranu. Pri tome su odbili da izravno odgovore, može li ova zemlja postati
novi američki front ukoliko se nastavi nuklearno osposobljavati. G-din Bush
je pri tome, a tek nakon što je prvenstveno na diplomatiji insistirao Kerry
- istaknuo da će SAD učiniti sve kako bi se održao diplomatski pritisak na
vladu u Teheranu da svoje nuklearne potencijale koristi samo u mirnodopske svrhe.

Debata se nastavlja 8. oktobra kada će George W. Bush i John F.Kerry
razgovarati javno o američkoj unutrašnoj politici i nezaobilaznoj ekonomiji.