1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

U Bruxellesu pocinje proljetni summit Europske unije

Pod Predsjedanjem njemacke kancelarke Angele Merkel u Bruxellesu veceras pocinje proljetni sastanakna vrhu Europske unije. Tradicionalno ovaj sastanak šefova država i vlada 27 zemalja clanica Europske unije posvecen je ekonomskoj i socijalnoj politici. No ovoga puta kancelarka Merkel na sami vrh dnevnog reda postavila je zaštitu okoliša i klime.

Njemačka kancelarka Angela Merkel predsjedava proljetnim samitom EU u Briselu

Njemačka kancelarka Angela Merkel predsjedava proljetnim samitom EU u Briselu

Koje li slučajnosti, danas u Bruxellesu pocinje dvodnevni sastanak na vrhu Europske unije – i to na 8. mart – medunarodni dan žena – i to pod Predsjedanjem jedne žene – njemacke kancelarke Angele Merkel. No ova slucajnost nece biti samo razlog za slavlje. Dnevni red summita je više nego brizantan.

Zaštita klime i okoliša središnja tema

«Vjerujem da je ovaj proljetni sastanak Europskog vijeca važan za Europu i svijet. Ovaj sastanak mora poduzeti akcije oko tema koje se ljudima nalaze na srcu i koje su odlulujuce za buduce generacije», naglasio je prije pocetka summita predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Središnja tema je kako zaštititi klimu i okoliš. Njemacko Predsjedništvo želi obvezati sve zemlje clanice da do 2020. godine ispuštaju 20% manje plinova koji izazivaju efekt staklenika, zatim da postignu 20% više efikasnosti oko energije i te da dosegnu 20% udjela iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije.

"Mi ne možemo voditi europsku bitku protiv globalnog problema, prema tome, mislim da Europa može biti primjer drugima, Europa se mora obvezati, ali nakon toga Europa ima dobre izglede uci u dijalog s drugim zemljama koje takoder trebaju dati svoj doprinos", kaže Merkel.

Druga velika tema je energetska politika i tu je glavna tocka završetak stvarana unutarnjeg energetskog tržišta. Europska komisija ponovno upozorava na potrebu podjele energetske mreže i proizvodaca energije. Osim toga šefovi država i vlada razgovarat ce o energetskoj ovisnosti zemalja clanica. Nadalje, Unija ce kako bi povecala svoju sposobnost konkuretnosti, raspravljati o mjerama za smanjenje birokracije. Do 2012. godine opterecenje administracije trebalo bi se smanjiti za jednu cetvrinu, a to bi – kako smatraju strucnjaci - rezultiralo u dodatnom ekonomskom rastu od oko 1,4%.

Sadržaj Berlinske deklaracije sa ili bez Europskog ustava?

I na koncu Berlinska deklaracija. Njemacka kancelarka Angela Merkel raspravljat ce sa svojim kolegama o sadržaju Berlinske deklaracije kojom ce se za dva tjedna u Berlinu vrednovati i prolsaviti 50. rodendan od potpisivanja Rimskih sporazuma. Još uvijek je sporno hoce li se u deklaraciji spomenuti Europski ustav ili ne.

Predstojeca rasprava o energetskoj politici i zaštiti klime ostaje vrlo kontroverzna. O planu da se zacrtaju obvezujuci ciljevi za korištenje obnovljivih izvora energije mnogi šefovi država i vlada zemalja clanica ne žele ni cuti. Popis protivnika planova kancelarke Merkel je dug, a seže od Francuske i Finske, preko Poljske, Estonije pa sve do Grcke. Pojedine zemlje debatu žele iskoristiti kako bi nuklearnoj energiji dali još veci prostor i znacaj.

Merkel želi i mora biti uspješna. Kako ce joj to uspjeti bez pravih partnera i velikog pritiska interesnih skupina, na primjer mocne njemacke autoindustrije koja masivnim lobiranjem pokušava sprijeciti oštro smanjenje CO2, ostaje pitanje na koje do petka cekamo odgovor, a predsjednik Barroso je s pravom na kraju ukazao:

«Ovoga tjedna oci svijeta bit ce uprene na sastanak Europskog vijeca – i to od Washingtona preko Moskve do Pekinga i svi ce promatrati je smo li zaista vjerodostojni kada govorimo o sigurnosti opskrbom energije i zaštite klime».

Alen Legovic