1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

U BiH se oporezuje sve, ali ne i kladioničarski milijuni

Dok se u BiH PDV-om oporezuje čak i humanitarna pomoć, za stotine milijuna zarađenih na hazarderskoj igri to je nepoznat pojam, kao i sustav fiskalizacije.

Kladionice i igre na sreću u BiH su najrazvijenija "tvornica" novca u Europi. Tako pokazuju brojke. Ne oporezuju se ni dobici ispod 100 KM, što je na godišnjoj razini isplaćenih oko 450 milijuna KM dobitka. Ipak, kladionice bi ubuduće trebale i državi i entitetima početi isplaćivati dio ovog 'sretnog kolača'.

„Nenormalno je da se ne kladiš“

Ivano je 23-godišnji Mostarac i sportsko klađenje ne doživljava kao bilo kakvu ovisnost ili nešto 'nenormalno'. On je samo jedan od svakog petog stanovnika u BiH u stalnoj potrazi za osmijehom Fortune. "To mi je normalno - ispunim listić za 2 KM, nekada odigram i aparat, ako imam novca. Nekada dobijem 50, 70 ili 100 KM, nekada ne. I djeca se klade, starci se klade, a sve je više žena i djevojaka... Svi to rade", kaže on za DW pristajući samo na fotografirenje bez lica. Na pitanje da li je to normalno odgovara: "Nenormalno je da se ne kladiš".

Kladionice skoro na svakom ćošku

Kladionice skoro na svakom ćošku

Ivano na dobitak manji od 100 KM, što su i najčešći dobitci, prema važećim zakonima, ne plaća porez. Na moguću promjenu ne gleda s odobravanjem. "Porez na 50 KM? To je smiješno. Znači da mi manji igrači plaćamo, a ovi kladioničari (misli na vlasnike kladionica) da ne plaćaju? To nije pošteno", zaključuje on. Iz Porezne uprave Federacije ističu kako je upravo na dobitke do 100 KM prošle godine isplaćeno neoporezivih 450 milijuna KM.

Raj za kladioničare: Nema PDV-a, fiskalizacije…

A kada se o klađenju u BiH radi, rezultati su više nego "impresivni". Ivano i njemu slični, samo u Federaciji BiH prošle godine uplatili su skoro 600 milijuna KM na jednom od 2.443 uplatna mjesta. Registriranih 13 pravnih osoba, priređivača igara na sreću zapošljavaju 4.629 radnika, što ovu granu čini najrazvijenijom industrijom u BiH. Istodobno, dok se u BiH oporezuje skoro sve, lijekovi, hrana, pa čak i humanitarna pomoć, od 600 milijuna KM prometa kladionica, konkreno u Federaciji je uplaćeno manje od 30 milijuna KM, a Republici Srpskoj oko devet milijuna.

Glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje BiH, Ratko Kovačević, za DW kaže da su u BiH igre na sreću koje podrazumijevaju financijski dobitak oslobođenje plaćanja PDV-a, kao što je to praksa i u zemljama članicama EU-a. "Naš je zakon u ovom dijelu u potpunosti usklađen s legislativom EU-a. Kladionice u BiH imaju obvezu plaćanja izravnih poreza, koji su u nadležnosti entitetskih poreznih uprava", kaže Kovačević.

Entiteti žele dio novca

Kladit ću se i ako se bude plaćao porez. Bolje išta, nego ništa.

"Kladit ću se i ako se bude plaćao porez. Bolje išta, nego ništa".

Ipak, ovo vrijeme bliži se kraju jer eniteti više ne žele biti samo promatrači. U potrazi za boljim zakonskim rješenjem iz Porezne uprave F BiH kao i od strane zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, upućene su inicijative federalnoj vladi za izmjenama Zakona o porezu na dohodak, a koji se odnosi i na poslovanje kladionica.

"Iniciram da kladionice obvezno budu u sustavu PDV-a. Ako ostvari godišnji promet od 40.000 KM u sustav PDV-a ulazi običan, mali kiosk, a kladionice s milijunskim prihodima ne. Nužno je zakonskom regulativom napraviti okvir i mehanizme kojima će biti manje prostora za malverzacije, utaje poreza, neplaćanje naknada", kaže Amir Zukić, federalni zastupnik za DW.

Štetna djelatnost, a privilegiran položaj?

Zukić smatra da novac od PDV-a treba biti usmjeren u socijalne fondove, podršku mladim obiteljima, promociju sporta, umjetnosti itd. Mišljenja je da su potrebne i drastičnije kontrole poslovanja kladionica.

"Problem je i s društvenog aspekta - brojne kladionice su u blizini škola i u njih zalaze mladi koji se nadaju da će tako riješiti svoje egzistencijalno pitanje! Zašto djelatnost štetna po društvo ima privilegiran položaj? Očito je da jedini interes imaju samo vlasnici i da aktualni zakoni idu na ruku kladioničarskim lobijima", zaključuje ovaj zastupnik.

I federalna ministrica financija Jelka Miličević je stava kako je sadašnji zakon manjkav i da ga treba mijenjati. A kakav će biti njen prijedlog, ostaje sačekati mjesec dana, koliko traje parlamentarna procedura i vrijeme za izjašnjavanje. Međutim, ako je suditi po trajanju izglasavanja zakona u BiH, vlasnici kladionica, iako nezadovoljni i neraspoloženi za komentiranje ove vruće teme, imaju još vremena za ubiranje milijunskih uplata.

A, mladi hazarder s početka priče ovoj temi daje i snažan sociološki pečat: "Kladit ću se i ako se bude plaćao porez. Bolje išta, nego ništa".

Preporuka redakcije