1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

U BiH se i dalje krše osnovna dječija prava

Psihološko i fizičko nasilje trpi mnogo djece u BiH, a svako drugo dijete je siromašno, podaci su UNICEF-a. Problem je i zdravstvena zaštita pod određenim okolnostima a posebno su ugrožena djeca s poteškoćama u razvoju.

default

Brojna djeca su ugrožena

Pravo na život bez nasilja, na zdravstvenu zaštitu i na obrazovanje, neka su od osnovnih dječijih prava koja su uskraćena velikom broju djece u BiH. Društvo tolerantno na nasilje često ga ne primjećuje, a u slučaju da se prijavi najčešće je riječ o fizičkom nasilju. No šta je sa psihološkim zlostavljanjem od strane odraslih i vršnjaka kojem su izložena brojna djeca? Ovo nasilje se teže prepoznaje a većina ga i ne doživljava kao nasilje već kao način "vaspitanja", objašnjava psiholog Ivana Zečević, docent na Filozofskom fakultetu u Banjaluci. "Slučajevi psihološkog zlostavljanja kod nas se ne registruju, a ovaj vid nasilja je veoma opasan i ostavlja ozbiljne posljedice. Roditelji koji urlaju na svoju djecu ili ih kažnjavaju tako što ne pričaju s njima po nekoliko dana vrše psihološko nasilje koje svako dijete izuzetno teško podnosi", ističe Zečevićeva.

Ivana Zecevic

Ivana Zečević: "Slučajevi psihološkog zlostavljanja se ne registruju"

Da li je batina iz raja izašla?

Da riječi i postupci nekada bole više od batina, tvrdi tridesetogodišnji Stefan Savić: "Majka nas je tukla gotovo svakodnevno, otac nikada. Njegov način kažnjavanja bio je potpuno drugačiji, psovke, galama, poniženja su mi mnogo teže padali. Nikada me nije udario a njega sam se više bojao i duže pamtio te riječi od majčinih batina". Stefan vjeruje da današnji roditelji sve češće pribjegavaju ovoj vrsti kažnjavanja. Batine se doživljavaju kao neprihvatljive pa su ih, kako kaže, zamijenili verbalnim kaznama. "Još uvijek nisam roditelj, ali vidim da moj brat ima iste metode kao otac. Ne tuče svoju djecu. Teške riječi, galama i ignorisanje su njegova sankcija za sve nestašluke", objašnjava on.

Škole ne prepoznaju nasilje

Kada se govori o nasilju, klinički psiholizi često kažu da je djecu najteše spasiti od vlastitih roditelja. Nešto lakši posao je osnaživanje sistema, edukacija prosvjetnih radnika i službenika u cijelom lancu odgovornosti. Škole ne smiju tolerisati nasilje, a upravo to je cilj Protokola o postupanju u slučaju nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja djece.

Dijana Pejic

Dijana Pejić: "U mnogim školama nasilje nije primijećeno i zabilježeno"

Zaposleni u više od 200 osnovnih škola iz BiH pohađali su seminar u proteklom periodu, gdje su upoznati sa svojim obavezama. "Osnovni cilj je da škole primijete i pravilno registruju nasilje. Jako mnogo škola je nadležnom ministarstvu poslalo prazne obrasce u kojima stoji da nisu registrovali nijedan slučaj nasilja. To je apsolutno nemoguće, radi se o tome da nasilje nije primijećeno i zabilježeno", objašnjava direktorka organizacije “Genesis Project”, Dijana Pejić.

Dok prosvjetni radnici uče kako prepoznati nasilje u školi i koga obavijestiti, i sami učenici će prolaziti kroz edukaciju. Od ove školske godine programi prevencije su sastavni dio školskog programa u Republici Srpskoj. "Djeca od drugog do devetog razreda dobijaće informacije o tome šta je nasilje, kako ga prepoznati, kome da ga prijave i kako zlostavljanje utiče na njihov razvoj", kaže Ombudsman za djecu RS Nada Grahovac. Nasilno dijete koje zlostavlja vršnjake u školi, gotovo po pravilu je žrtva porodičnog nasilja. Egzistencijalni problemi, nezaposlenost i siromaštvo u BiH često se navode kao opravdanja i izgovori za nasilno ponašanje, bilo u porodici ili van nje.

Nada Grahovac

Nada Grahovac: "Pogrami prevencije su sastavni dio školskog programa u RS"

Siromaštvo nije izgovor za sve probleme

Banjalučanka Dajana Šipraga Zlojutro smatra da teška materijalna situacija nikada nije uzrok nasilja. Ona je prije nekoliko godina pokrenula svoj blog www.karadara.net, koji ima za cilj da da novu perspektivu porodičnom životu. Dajana je socijalna radnica i budući porodični terapeut, a što je najvažnije, majka je dvoje djece. "Kvalitet života se ne mjeri novcem koji zarađujete. Za sve teškoće krivimo lošu ekonomsku situaciju. A život se može dobro organizovati i s malo novca. Djeca nam borave u zatvorenom prostoru, igraju se u igraonicama koje su skupe a pritom ne mogu zamijeniti prirodu", kaže Dajana.

Dajana Sipraga Zlojutro

Dajana Šipraga Zlojutro smatra da teška materijalna situacija nikada nije uzrok nasilja

U nedavno provedenom istraživanju UNICEF-a u BiH ispitano je više od 1.600 djece. Mališani su prepoznali najveće probleme i jasno naveli primjere kršenja dječijih prava. Prema ranijim istraživanjima više od pedeset odsto djece u BiH doživi u toku odrastanja fizičko nasilje. Samo trinaest odsto odjece u BiH pohađa predškolsku ustanovu. Najveća kršenja dječijih prava u BiH vezana su za prava na zdravstvenu zaštitu koja nisu ujednačena u cijeloj državi. "Dijete iz Bihaća ne može se liječiti u Bihaću, jer njegova zdravstvena knjižica tamo ne vrijedi", objašnjava Nineta Popović. Posebno ugrožena kategorija su djeca s poteškoćama u razvoju i djeca iz rizičnih porodica. Ona ističe da u mnogim školama u BiH nedostaje stručni radnik, psiholog, pegagog, socijalni radnik.