1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Učlanjenje Hrvatske dokaz da EU nije zaboravila ostale

“Hoće li Hrvatska biti posljednja zemlja iz regije primljena u članstvo EU ili će njeno članstvo otvoriti dalje proširenje Europske Unije na zapadni Balkan?” – bila je glavna tema diskusije u Berlinu.

default

Hrvatska će krajem lipnja naredne godine biti potpuno spremna da postane 28. članica Europske unije, izjavio je u Berlinu Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač hrvatske vlade s Europskom unijom. Drobnjak je na diskusiji u zastupništvu Europske komisije u Berlinu poručio da Hrvatska uz najljepše more i svoj strateški položaj za europsku energetsku mrežu, Europskoj uniji nudi i inovativne i vrijedne Hrvate. Važna je i činjenica da će Hrvatska biti prva zemlja zapadnog Balkana koja je primljena u članstvo, što će drugim zemljama u regiji biti dokaz da ih Europa nije zaboravila, rekao je Drobnjak.

Vladimir Drobnjak

Vladimir Drobnjak u Berlinu za vrijeme diskusije

Međutim, za prisutne njemačke političare najvažnije pitanje je bilo zašto je Hrvatskoj potrebno toliko dugo vremena da ispuni najvažnije europsko poglavlje 23 koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava. “To je jako dobro pitanje, a odgovor je jednostavan“, kazao je Drobnjak. „Morate imati u vidu da je Hrvatska, kao i sve druge zemlje bivše Jugoslavije, prošla i još prolazi težak period tranzicije. Dakle, od komunizma u demokraciju, od socijalističkog upravljanja tržištem u slobodno tržište, iz rata u mir, iz članstva u jednoj velikoj državi Jugoslaviji do njenog osamostaljenja u manju neovisnu državu Hrvatsku. Dakle, to traje, jer smo se morali prilagoditi i prolaziti ove komplicirane tranzicije.”

“Hrvati nisu spremni na radikalne promjene”

Umirovljenici na zagrebačkoj tržnici

Sve je više starijih ljudi u društvima u jugoistočnoj Europi

Za dugotrajni proces ispunjavanja pojedinih reformi u Hrvatskoj i drugim zemljama jugoistočne Europe, objašnjenje je dao i Dušan Reljić iz njemačke “Zaklade Znanost i Politika”. Tajna se krije u tome što su ta društva svake godine sve starija. U Hrvatskoj godišnje umire od osam do deset tisuća ljudi, dok je u Srbiji situacija još dramatičnija. U Srbiji godišnje umire i do 40.000 ljudi, a stopa nataliteta je u gotovo svim jugoistočnim europskim zemljama daleko manja od stope mortaliteta“, komentirao je Reljić.

“Društva koja postaju sve starija, nisu spremna na brze i radikalne promjene. Nakon ratnog iskustva sa kojim su suočena sva društva jugoistočne Europe, u Hrvatskoj i drugim zemljama te regije mnogo je teže realizirati određenu reformu ili nešto što vodi jedan korak naprijed u odnosu na druga društva koja su prolazila kroz tranziciju iz jednopartijskog u višepartijski politički sistem, a u kojima se nije vodio rat”, dodao je Reljić.

“Hrvati su dobrodošli u EU, ali ostali?!”

Gunther Krichbaum

Gunther Krichbaum

Europa će samo onda dobro funkcionirati sve dok njeni stanovnici budu međusobno komunicirali i dobro se razumijevali, stav je Gunthera Krichbauma, predsjednika Odbora za pitanja Europske unije u njemačkom Bundestagu. Da Hrvati neće imati problem u Europskoj uniji, pokazao je i primjer onih državljana Hrvatske koji su još prije 40 godina kao tadašnji “gastarbajteri” došli u Njemačku, objasnio je Krichbaum. Oni su veoma priznati u Njemačkoj, obrazovani su i najbolje integrirani u njemačko društvo.

“Ja ne strahujem od Hrvatske i pored sve one skepse o proširenju koja vlada među Nijemcima. Problematično će biti za nas političare da objasnimo našim građanima i biračima da ćemo i dalje morati širiti Europsku uniju. Moramo im objasniti da ćemo stabilizaciju i sigurnost u Europi imati tek onda kada i druge zemlje zapadnog Balkana budu primljene u članstvo”, kazao je Krichbaum.

Autorica: Selma Filipović

Odgovorna urednica: Marina Martinović