1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Učiti iz NAFTA-e za TTIP

Donosi li slobodna trgovina zaista i blagostanje? U slučaju sjevernoameričkog slobodno-trgovinskog sporazuma NAFTA iskustva su različita. Najvažnija lekcija za TTIP: bez subvencija je slobodna trgovina uspješnija.

Specijalni sudovi, gubitak posla, preveliki utjecaj lobija: ovo su glavni argumenti protivnika stupanje na snagu Transatlantskog sporazuma o trgovini i investicijama (TTIP). No, kako pokazuje slučaj Sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma (NAFTA), između SAD-a, Kanade i Meksika, strahovi su tu i 22 godina nakon stupanja na snagu ovog sporazuma.

Različite procjene uspjeha

Procjene uspješnosti su vrlo različite. Neki tvrde da je NAFTA u SAD-u stvorila milijun novih radnih mjesta, drugi tvrde da je uništila 700.000. Jedno je sigurno: otkako je NAFTA stupila na snagu, trgovinski volumen između ove tri zemlje se utrostručio.

Kritičari NAFTA-e ističu kako je sporazum samo pojačao siromaštvo u Meksiku. Mnogi manji poljoprivrednici, posebice uzgajivači kukuruza, bankrotirali su nakon ulaza jeftinog, subvencioniranog kukuruza iz SAD-a protiv kojeg meksički seljaci nisu imali ni najmanje izgleda. No istodobno su u industrijskom sektoru u Meksiku stvorena mnoga nova radna mjesta i to zahvaljujući ne samo investicijama iz SAD-a nego i iz čitavog svijeta, kojima je Meksiko postao zanimljiv zbog pristupa većem tržištu.

Korist imaju samo veliki igrači

Sličan razvoj događaja mnogi predviđaju i nakon stupanja na snagu TTIP-a. Pritom bi se poseban rat mogao voditi oko subvencija. Moćni lobiji sigurno neće dići ruke od ove unosne prakse. O tomu se intenzivno i pregovara. Trenutno postoje i strahovanja da je sve što je iznad ukidanja carina samo voda na mlin velikih kompanija. Strahove od zakulisnih igara „velikih“ pospješuje i sam način vođenja pregovora. Pregovarači obje strane nastoje javnost držati na pristojnoj distanci. Drugi veliki sporni detalj TTIP-a je i najavljena mogućnost podizanja tužbi ulagača na, posebno za ovu priliku sastavljenim, arbitražnim sudovima. Mnogi ovdje vide opasnost po neovisno sudstvo.

Arbitražni sudovi kao prijetnja nacionalnom sudstvu

Ovaj sporni detalj je u NAFTA-i definiran u poglavlju 11. Od stupanja sporazuma na snagu 1994. zaista su zabilježene brojne tužbe koje su međutim završavale uglavnom u korist vlada. Poduzetnici su tek u rijetkim slučajevima dobili pravo pred ovim sudovima. Jason Yackee, pravnik za međunarodno ulagačko pravo sa sveučilišta u Wisconsinu, smatra da su pravila o ovim specijalnim arbitražnim sudovima suvišna jer se ideja o njima rodila kako bi zaštitila ulagače u zemljama bez funkcionirajućeg pravnog sustava što se u slučaju TTIP-a ne može isticati kao argument. No iako postoje ove ograde, i iako se ovakvim arbitražnim sudovima zaista može „izbjeći“ nacionalno pravosuđe, pregovarači su i dalje ustrajni u tomu da ovo sporno poglavlje ostane u sastavu TTIP-a. Kritike na račun ovih specijalnih sudova su pogotovo u Njemačkoj glasne, a tomu je pridonijela tužba švedskog energentskog giganta Vattenfalla koji od njemačke vlade traži odštetu u visini od 4,5 milijarde eura zbog njemačke odluke o odustajanju od atomske energije.Jan Walter

Preporuka redakcije