1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tužilaštvo Haškog tribunala traži da Krajišnik bude proglašen krivim za genocid

Dževad Sabljaković30. august 2006

Zastupnici tužilaštva Haškog tribunala su sinoć zatražili da Momčilo Krajišnik, bivši predsjednik Skupštine bosanskih Srba, kojeg su optužili za genocid i zločine protiv čovječnosti, počinjene 1991. i 92. godine u Bosni i Hercegovini, bude proglašen krivim i osuđen na kaznu doživotnog zatvora. Danas će svoju završnu riječ održati i Krajišnikovi branioci.

https://p.dw.com/p/AQHw
Bivši predsjednik Skupštine bosanskih Srba Momčilo Krajišnik
Bivši predsjednik Skupštine bosanskih Srba Momčilo KrajišnikFoto: AP

Zaključujući svoju završnu riječ tužilac Alan Tiger je rekao da je za najtežu kaznu koju može izreći Haški tribunal dovoljna svaka od osam tačaka optužnice koje Krajišnika terete za genocid, progone, istrebljenja, ubistva, deportacije i nehumana djela, počinjena nad Bošnjacima i Hrvatima uoči i za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

U prvim rečenicama svog govora, tužilac Tiger je rekao da je iskazima svjedoka i relevantnim dokumentima tužba dokazala da je rukovodstvo bosanskih Srba 91. i 92. planiralo i nasilno ostvarivalo podjelu Bosne i Hercegovine u cilju stvaranja zasebne, etnički čiste srpske države.

Ostvarenje tog cilja bilo je nemogućno bez nasilne eliminacije nesrba, rekao je Tiger, i zato krajem 92. u mnogim područjima Bosne i Hercegovine Bošnjaci i Hrvati više nisu živjeli. Bili su očišćeni, a Krajišnik je jedna od najodgovornijih osoba za to, pošto je bio u najužem vrhu političke strukture na Palama, rekao je Tiger. To rukovodstvo, dodao je, željelo je da trajno fizički ukloni nesrbe sa teritorija koje je smatralo srpskim.

Rukovodstvo bosanskih Srba je bilo protiv nezavisnosti Bosne i Hercegovine, istakao je tužilac, i izvršilo je brutalno etničko čišćenje pod maskom odbrane i zaštite srpskog naroda. Bošnjaci i Hrvati su bili za nezavisnost, koja je i dobijena, ali međunarodnim priznanjem, a ne oružjem. Srbi u Bosni su se naoružavali ne da se brane od Bošnjaka i Hrvata, nego da ostvare svoje ciljeve silom, pošto su izgubili političku bitku, rekao je Tiger.

Podjela Bosne mogla se postići samo silom i to je optuženi veoma dobro znao, istakao je on, i naveo da je Krajišnikova kancelarija na Palama uvijek bila puna poslanika i predsjednika kriznih štabova u opštinama, gdje su u punom jeku bili progoni i deportacije, osnivani logori, razarala se i uništavala nesrpska sela. Tvrdnja optuženog da o zločinima i logorima nije bio obaviješen naprosto nije tačna, naglasio je Tiger. Krajišnik je, uz Radovana Karadžića, bio najmoćniji i najinformisaniji političar u Repubici Srpskoj, istakao je Tiger a potom i tužilac Mark Harmon, koji je prije dvije i po godine - 3. februara 2004., kad je proces počeo - održao uvodnu riječ i Krajišnika optužio za najteži zločin u nadležnosti Tribunala - genocid. Da bi to i dokazali, zastupnici tužbe su izveli 93 svjedoka i predočili nekoliko hiljada dokumenata.

Danas poslijepodne zastupnici Krajišnikove odbrane će početi da iznose svoje završne argumente.

Pošto sasluša obje strane, vijeće holandskog sudije Alfonsa Orija (Alphons Orie) donijeće svoju odluku o kazni, kako je najavljeno, do kraja septembra.