1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Tuzla - grad sa najzagađenijim zrakom u BiH

Najzagađeniji zrak u BiH, ali i u Evropi, udišu građani Tuzle. Grad je već danima u sivilu i smogu. Ekolozi traže konkretne korake, ali nadležni samo upozoravaju i apeliraju na građane da ne izlaze iz svojih domova.

Cijeli region zapadnog Balkana ovih dana guši se u smogu. Tuzla se nalazi na neslavnom mjestu po zagađenosti zraka. Od bolesti grla i respiratornih organa oboljevaju mnogi, a najčešće djeca. Tako je već desetak godina, ali konkretni projekti unapređenja kvaliteta zraka u BiH očekuju se tek u periodu od 2017. do 2027. godine.

Božić u rodnom kraju

Ivan Paligorić u posjeti babi i djedu na Husinu, sa roditeljima živi u Franfurtu

Ivan Paligorić u posjeti babi i djedu na Husinu, sa roditeljima živi u Franfurtu

Prema zvaničnim podacima, u Tuzli postoji 50.000 domaćinstava, od kojih se samo 22.000, sistemom daljinskog grijanja snabdijevaju i griju toplom vodom iz Termoelektrane Tuzla. Ovaj energentski gigant godišnje sagori oko 3,8 miliona tona uglja, a u zrak emitira oko 53.000 tona sumpor dioksida (SO2). Štetne čestice emitiraju i drugi industrijski pogoni u Tuzli i obližnjem Lukavcu, vozila u saobraćaju, ali i privatna domaćinstva koja nisu na sistemu daljinskog grijanja.

Ivan Paligorić (15) sa roditeljima živi u Frankfurtu. Rođen je u naselju Husino pored Tuzle, ali je porodica zbog ekonomskih razloga otišla u Njemačku. Ovih dana u rodnom kraju skupa obilježavaju Božić sa babom i djedom. Kaže da voli ovdje doći, ali priznaje da u neposrednoj blizini Termoelektrane Tuzla ima problema sa disanjem.

Tuzla u prijepodnevnim satima

Tuzla u prijepodnevnim satima

„Zrak je mnogo drugačiji nego tamo gdje živimo. Ne pamtim kako je to ovdje bilo ranije, ali sada vidim da djed i baka imaju problema. Tako je mnogim građanima i ne znam kada će se to promijeniti. Svake godine dolazimo u posjetu široj obitelji. Danas je Božić, sunčano je i nije baš tako strašno kako zna da bude,“ kaže Ivan za Deutsche Welle.

Pamti magle, ali ne i ovako zagađen zrak

Ni decembarsko sunce ne uspijeva povećati vidljivost u gradu okovanom smogom. Građani Mjesne zajednice Bukinje nedavno su zatražili od Civilne zaštite 3.000 maski da bi se zaštitili od zagađenja. Ekolozi tvrde da su maske samo zaštita od posljedica, ali da treba rješavati uzroke ovakvog stanja. Međutim, iako upozoreni, mnogi građani se ne odriču šetnje centrom Tuzle. Edin Dračić (61) kaže za sebe da ne spada u rizične skupine.

Dzemila Agić direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla

Dzemila Agić direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla

„Svi smo iznenađeni i šokirani. Pamtim iz prošlih vremena da su bile magle, ali nikada nije bila ovakva zagađenost. Moja unučad su ovih dana bolesna i kažu mi da je to od zagađenog zraka. Šta reći? Čekamo da se nešto riješi i to bi morali učiniti mjerodavni. Termoelektrana se pravda, ne znam sa koliko osnova, ali i građani lože svašta. Čak i Solina, koja je uvijek bila čista, sada to više nije. Mislim da se ovo mora sistemski rješavati,“ kaže Dračić.

Proglasiti vanredno stanje

Maksimalna dozvoljena razina sumpordioksida je 350 dok je 500 mikrograma po kubnom metru zraka već za uzbunu. Tuzla u decembru 2015. prosječno bilježi 600, a prije nekoliko dana zabilježila je čak 1000 mikrograma SO2 po kubnom metru zraka. Enormna je i količina čvrstih čestica u zraku. U Evropi je maksimalna dozvoljena razina 60 po kubnom metru, a u Tuzli se bilježi 500 i 600. Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla, kaže da zbog toga treba proglasiti vanredno stanje u ovom gradu.

Edin Dračić pamti teške magle ali ne i ovako necčst zrak u Tuzli

Edin Dračić pamti teške magle ali ne i ovako necčst zrak u Tuzli

„Kad je u pitanju sumpordioksid, najveći zagađivači su industrija i termoelektrana. U ovom mjesecu, zagađenost zraka je kontinuirana i time bi se trebale baviti nadležne inspekcije. Međutim, niko ništa ne poduzima. Iznenađuje me da Vlada Tuzlanskog kantona šuti i kao da čekaju da se sve samo od sebe riješi,“ kaže Agić, istaknuvši da postoje okolišne analize koje potvrđuju da se privredni subjekti ne pridržavaju okolišnih dozvola koje imaju.

„Kao da im se prešutno pušta da rade kako žele. Treba znati da četiri termoelektrane u BiH čine štetu okolišu u iznosu od 2,2 milijarde eura godišnje. Zakonodavna i izvršna vlast šute i kao da se ne smatraju odgovornim. Utješno je to da je Energetska zajednica prepoznala ovaj problem pa iz EU vrše pritisak na predstavnike vlasti i Elektroprivredu u BiH da smanje zagađenje u narednih 10 godina. Usvojen je Nacionalni plan za smanjenje emisija (NERP) i njegova implementacija počinje 2017. godine. Novac će stizati iz evropskih fondova, samo treba uraditi odgovarajuće projekte“, zaključuje Džemila Agić.

Preporuka redakcije