1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Tursko ime kao mana

Štampa na njemačkom jeziku piše o tome kako njemačka vlada zbog zloupotreba socijalnog sistema planira da pooštri pravila u vezi sa boravkom u zemlji. Štampa piše i o problemima učenika koji nemaju njemačko ime.

Berlinski Tagesšpigel piše o tome kako je prilikom upisa na dalje školovanje mana ako imate tursko ime. „Iste ocjene, ista prijava, ali još uvijek je ime odlučujuće“, piše list pozivajući se na rezultate studije koju je uradila njemačka fondacija za migracije. „Rezultati su pokazali kako je jednoj osobi sa turskim imenom potrebno da pošalje skoro dvostruko više prijava za dalje školovanje, nego osobi s njemačkim imenom, dok konačno ne bude pozvana na razgovor.

Studija je obuhvatila učenike koji imaju po 16 godina, završili su srednju školu i sada traže svoje mjesto za dalje praktično školovanje u privredi. Namjerno nije uzeta nijedna žena jer istraživanje nije obuhvatalo pitanja diskriminacije na osnovu pola. Prijave nisu bile identične, ali se moglo zaključiti da su učenici bili jednako kvalifikovani. Čak su fiktivnim učenicima povremeno zamijenjivali fotografije, pa je prijava učenika s turskim imenom poslata sa fotografijom učenika s njemačkim i obrnuto. Svi su njemački državljani i njemački jezik im je maternji bez bilo kakvog akcenta. No, rezultat je pored svega toga sljedeći: onih koji nisu dobili nikakav odgovor a imaju njemačko ime bilo je 36,5 odsto, sa turskim 40,1. Slična je slika i sa odbijanjem: 41,7 odsto su učenici s turskim imenom a 37 sa njemačkim. Kada je riječ o pozivima na razgovor 20,2 odsto učenika s njemačkim imenom je pozvano na razgovor, a njihovih turskih kolega samo 14,6 odsto“, piše Tagesšpigel i napominje kako je diskriminacija posebno izražena kod malih privrednika, čija preduzeća zapošljavaju do šest osoba. „Studija naglašava da ‚ako neko biva odbijen samo zato što njegovo ime zvuči strano, onda obrazovanje u privredi zapravo gubi kvalifikovan potencijal‘“, piše Tagescajtung.

"Ko vara, mora da leti"

„Jedan Rumun se prijavljuje za posao sa besprijekorno popunjenim formularima, takođe i sa formularima potrebnim za dobijanje dječijeg dodatka, a da pri tom ne zna ni riječ njemačkog.

Autobusi na relaciji Bugarska-Njemačka su uglavnom puni

Autobusi na relaciji Bugarska-Njemačka su uglavnom puni

Ne može da odgovori ni šta zapravo misli da bi mogao da radi. Službenik samo slegne ramenima i kao običnu formalnost primi njegovu prijavu“, piše austrijski Prese citirajući zapravo njemačkog minIstra unutrašnjih poslova Tomasa de Mezijera zbog ovakvo drastičnog primjera želi da ubuduće spriječi useljavanje radi dobijanja socijalne pomoći. „Razlog za to se navodi kako bi osiromašeni Bugari i Rumuni, koji od početka godine imaju mogućnost useljavanja, mogli da iskoriste upravo te mogućnosti“, piše austrijski dnevnik i napominje kako jedna komisija razrađuje mjere koje bi trebalo da precizira do juna ove godine.

„Po njemačkom zakonu, svaki građanin EU koji se useli u zemlju ima pravo na boravak ukoliko ima posao, ne zavisi od socijalne pomoći ili ‚traži posao‘. A čak i ako se otkrije zloupotreba i ta osoba protjera iz zemlje, kada se nađe s druge strane granice ona istog trenutka ima ponovo pravo da se useli. To De Mezijer naziva ‚tupim mačem‘ i zalaže se za uvođenje ‚zabrane ulaska u zemlju na određeno vrijeme‘“, piše Prese komentarišući čitavu diskusiju parolom ‚ko vara, mora da leti‘“. List takođe napominje da je među onima koji u Njemačkoj primaju tzv. Harc IV pomoć za nezaposlene, Rumuna i Bugara samo 0,7 odsto.

Autor: Svetozar Savić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić