1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Turski gasovod za manje zavisnosti od Rusije

Sa transanatolijskim gasovodom Tanap Turska želi da obezbijedi više prostora za svoju energetsku politiku. Tanap bi mogao da umanji i zavisnost EU od uvoza gasa iz Rusije.

Užurbano se traže alternative ruskom gasu. Predsjednici vlada zapadnih zemalja su u Turskoj pronašli novog partnera. Pogled je posebno usmjeren ka Bosforu, od kada su šefovi Turske, Azerbejdžana i Gruzije prije dvije sedmice dali zeleno svjetlo za izgradnju gasovoda dugog 1.850 kilometara. Transanatolijski gasovod (Tanap) koštaće više od devet milijardi evra. Od 2018. u Tursku bi godišnje trebalo da stiže 16 milijardi kubnih metara gasa. On će stizati sa jednog od najvećih polja na svijetu, iz Azerbejdžana. Do 2023. istim gasovodom će stići 23 milijarde kubnih metara gasa, tri godine kasnije čak 31 milijarda.

Tanap bi trebalo da se poveže sa Trans-Adrija-gasovodom. Tim putem gas će do 2020. godine stići i do EU. “Od Turske želimo da napravimo regionalno čvorište za energiju”, istakao je turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan. Tanap je zaista šansa za EU da postane manje zavisna od ruskog gasa. Već 11. marta, kratko prije zvaničnog početka rada na izgradnji Tanapa, komisija EU je izrazila želju da stupi u energetsko-političko partnerstvo sa Turskom.

Erdoan i predsjednici Azerbejdžana i Gruzije

Erdoan i predsjednici Azerbejdžana i Gruzije

Gasovod sa potencijalom

„Tanap je najvažniji međunarodni projekat, jer će tim gasovodom po prvi put velike količine gasa iz kaspijskog basena preko Turske stizati na tržište EU“, kaže Mehmet Oguču, predsjednik Bosforskog energetskog kluba. Samoj EU je potrebno više od 250 milijardi kubnih metara gasa godišnje. „Tanap tako može da zadovolji samo mali dio evropske potražnje gasa“, ocjenjuje Oguču. Ali Tanap može biti šansa da se u budućnosti izgrade i druga gasna polja u Azerbejdžanu, Iranu, Turkmenistanu, Iračkom Kurdistanu i na istočnom Sredozemlju.

Rusija ostaje važna

Iz turske i evropske perspektive gledano Tanap je projekat koji bi trebalo da umanji snažnu zavisnost od ruskog gasa, smatra Necdet Pamir, koji je odgovoran za energetska pitanja u opozicionoj Rapublikanskoj narodnoj stranci. Cijena prirodnog gasa iz Azerbejdžana uostalom je i povoljnija od ruskog gasa, dodaje Pamir. „U poređenju sa propalim Nabuko-projektom, može se reći da će Turska preko Tanapa dobijati više gasa.“ Nabuko bi trebalo da prenosi gas od turske granice do Austrije. „Šest milijardi kubnih metara gasa godišnje se planira preko Tanapa. Kod Nabuka je u planu bilo samo 2,5 milijardi kubnih metara gasa. To će smanjiti tursku zavisnost od Rusije“, ističe Pamir. Trenutno Turska iz Rusije uvozi 60 procenata potrebnog gasa.

Satelitska snimka Kaspijskog jezera

Kaspijsko jezero - ovdje se kriju velike količine zemnog gasa i nafte

Međutim, Rusija posjeduje 17 odsto ukupnih svjetskih rezervi gasa: 2013. godine ona je izvezla više od 160 milijardi kubnih metara gasa u EU. „Azerbejdžanski gas je teško porediti sa tako gigantskim kapacitetima. I geografske prednosti su na strani Rusije. Troškovi transporta gasa ka Evropi su relativno visoki. Dakle, moramo priznati da će Rusija ostati jedan od najvažnijih liferanata gasa za EU“, objašnjava Pamir.

Sam Tanap nije dovoljan

Sa Tanapom Turska nastoji da izraste u važnu tranzitnu zemlju za energiju. Ali transanadolijski gasovod i drugi infrastrukturni projekti nisu dovoljni, kaže stručnjak za energetska pitanja Mehmet Ogutču. „Turska energetska privreda, doduše, jača, ali nema mnogo kompetentnih firmi za energetiku“. Ta zemlja mora da razvije strategiju kako bi konkurisala na međunarodnom tržištu, kaže taj ekspert. Takođe je, dodaje on, važno investirati u nove tehnologije i buduće stručnjake kako bi Turska bila jedan od pionira zelene energije, prije svega kada je riječ o vjetrenjačama, solarnoj i geotermalnoj energiji, zaključuje Pamir.

Preporuka redakcije