Turske azilante prisilno vraćaju iz Grčke

24. maja je Murat Çapan, glavni i odgovorni urednik turskog političkog magazina NOKTA, prešao rijeku Evros na tursko-grčkoj granici i pobjegao u Grčku. Bio je to pokušaj spašavanja, nakon što ga je turski sud, zbog terorističkih aktivnosti i učešća u puču, osudio na 22 godine zatvora. Ali, nekoliko dana nakon navodnog bijega, novinar se ponovo našao u turskom zatvoru. Šta se desilo?

Grčko udruženje za ljudska prava (ELEDA) ima objašnjenje: I prije nego što je Çapan uspio podnijeti molbu za azil, pripadnici sigurnosnih snaga su ga najvjerovatnije silom sa granice vratili u Tursku. Navodno su s njim bile još četiri osobe, koje su također uhapšene. Narednih sedmica su grčke vlasti, kako se pretpostavlja, vratili u Tursku i druge "azilante", kaže za DW predsjedavajuća udruženja ELEDA Klea Papapantoleon.

"Dokumentovali smo više takvih slučajeva. Članovi familija tih ljudi iz Turske su nam, neovisno jedni od drugih, dali iste te informacije. "Zaista postoje jake indicije da te ljude u Tursku vraćaju ilegalno i silom", kaže ova pravnica. Ukoliko se optužbe pokažu tačnim, to je eklatantna povreda Ženevske konvencije o izbjeglicama. Međutim, koliko god su informacija članova porodica vjerodostojne, mi nismo sud i ne možemo sebi dozvoliti nikakve zaključke. Njima se mora pozabaviti pravosuđe", dodala je Klea Papapantoleon. Liga za ljudska prava je stoga sa tim upoznala Vrhovni sud Grčke dostavivši nadležnom tužilaštvo dokazni materijal. Reakcije još nema.

Sistematsko vraćanje u Tursku?

Prema informacijama dobro informisanog Lista za novinare, ilegalna vraćanja prebjeglih turskih građana iz Grčke su postala rutina. U većini slučajeva radi se o ljudima, optuženim za pokušaj puča u ljeto 2016. ili o onima, koji bježe od čistki turskog predsjednika Erdogana. Tako List za novinare, za sjedištem u Atini, piše o  "maskiranim i naoružanim osobama" koje se kreću grčkom stranom rijeke Evros i "vrše otmice turskih građana" koje onda isporučuju nadležnim službama u Turskoj. Portparol grčke vlade Dimitris Giannakopoulos to je međutim jasno i glasno demantovao rekavši u junu kako grčka vlada ne poduzima nikakva prisilna vraćanja turskih građana.

Jedan visokorangirani policijski službenik, koji je želio ostati anoniman, izjavio je za List novinara da se prisilna vraćanja ne poduzimaju i da ni iz "geografskih razloga" nisu moguća. On je time želio reći da je ljeti vodostaj pogranične rijeke tako nizak, da čamcem jedva iko može iz Turske preći u Grčku. Prije izvjesnog vremena je grčki ministar za migracije Giannis Mouzalas bio spreman da razjasni optužbe. I ministar javnog reda Nikos Toskas je, kako pišu mediji, pokrenuo istragu. Rezultati nisu poznati.

Neophodna saradnja sa Turskom

Socijalno-liberalna partija To Potami je kao jedina politička partija u Hellasu pozvala Državno tužilaštvo u Atini zauzevši se za brzo razjašnjavanje ovog slučaja. I ovdje je izostala reakcija pravosuđa. Portparola partije Dimitrisa Tsiodrasa to ne iznenađuje. "Svi mi znamo da je pravda spora i da pravosuđe i cijela birokratija ljeti još sporije rade. Stoga nije realno očekivati rezultate prije kraja avgusta", kaže Tsiodras za DW. Njegova partija će i dalje raditi na tome i povesti o tome razgovor u parlamentu.

Navodna prisilna vraćanja turskih građana su u međuvremenu izazvala pažnju međunarodne javnosti. Guy Verhofstadt, šef Kluba poslanika liberala u Evropskom parlamentu se pred ljetnju pauzu u Briselu obratio evropskom komesaru za useljavanje Dimitrisu Avramopoulosu sa molbom da što prije ispita optužbe. I UNHCR je izrazio zabrinutost, mada ne raspolaže sam tim informacijama već se poziva na grčko udruženje za ljudska prava.

Aktivistkinja Kleo Papapantoleon upućuje na kraju na praktične i političke dimenzije i složenost problema."Čak i ako bi grčko pravosuđe radilo punom parom, ono bi moralo biti upućeno na usku saradnju i pomoć turskih kolega, kako bi ispitalo optužbe. A to nije lako", zaključuje grčka pravnica i aktivistkinja za ljudska prava Kleo Papapantoleon.