Turske ambicije na zapadnom Balkanu

List „Neue Zürcher Zeitung“ je objavio članak pod naslovom „Turske ambicije na zapadnom Balkanu“. Thomas Füster tekst počinje informacijama da je Bosna i Hercegovina u posljednje vrijeme postala omiljena turistička destinacija građana Turske. Serkan Selim Dilek, koji je prije pet godina u Sarajevu otvorio turističku agenciju pod nazivom „Balkan-Tour“, kaže da `njegovi sunarodnjaci žele vidjeti ono što smo mi ostavili ovdje`. Ovo `mi` sa lakoćom mu prelazi preko usana“, piše Füster i dodaje: „Doduše, skoro polovina Dilekovih klijenata ima balkanske korijene. Procjenjuje se da je u Tursku emigriralo između šest i sedam miliona ljudi sa Balkana. Od njih se dva miliona izjašnjavaju kao Bošnjaci, dakle bosanski muslimani“, podsjeća Füster u listu „„Neue Zürcher Zeitung“.

Osmanlijsko carstvo

„Dilek nije jedini koji je zainteresovan za zapadni Balkan. Zvanično i Turska, na čijem je čelu partija premijera Erdogana (AKP), sve je ofanzivnija u tom regionu. To je primjetno, ne samo na vanjsko-političkom planu, kao što je posredovanje u pomirenju bivših neprijatelja u ratovima devedesetih. Privredno se također želi povećati uticaj ali i nadovezati na stogodišnju istoriju Osmanlijskog carstva kada je Balkan, prema neospornom tumačenju Ankare, imao svoje zlatno doba. Slogan „Neo-osmanizam“ je veoma blizu. Međutim ovaj izraz se u zvaničnim krugovima nerado može čuti jer on još uvijek budi sumnju u skrivene imperijalističke ciljeve. Ankara se, naravno, distancira od takvih asocijacija“.

„Relativizacija obnovljenih interesa turske u bivšoj sferi uticaja je zapravo potrebna – prije svega u Bosni. Skoro da nema drugog regiona u kojem se nakon rata Turska privredno i politički toliko angažovala. Bilo da je riječ o fondacijama ili razvojnim projektima. Međutim, turski privatni sektor se nije `zarazio` oduševljenjem vlade na čelu sa AKP-om. Turski ambasador u BiH Ahmet Yildiz kaže da je turski privatni sektor na devetom mjestu na listi velikih inostranih investitora. On se nada da bi se to uskoro trebalo promijeniti“.

“U BiH Turci nisu svugdje dobrodošli“

Maida Bećirović iz Agencije za unapređenje stranih investicija (Fipa) kaže da su politički odnosi BiH sa Turskom odlični, ali da na privrednom planu ima mjesta na kojima se saradnja može poboljšati. O turskom investicionom bumu se ne može govoriti. Susjedna Srbija je interesantija za privatne investitore iz Turske . Pored ostalog i zbog malog bosanskohercegovačkog tržišta. `Privatni investitori idu tamo gdje mogu zaraditi novac. To nema nikakve veze sa osmanlijskom nostalgijom`, kaže Bećirovićeva. Mnogo atraktivnija je poslovna klima. Veoma komplikovano uređenje multietničke države je ozloglašeno zbog svoje glomazne birokratije i dugotrajnog procesa dobijanja raznih dozvola“.

„U BiH svi ne pozdravljaju trenutni razvoj odnosa sa Turskom. Iz Republike Srpske stižu kritike da se Turska ekonomski i kulturološki angažuje na jačanju bh. regiona u kojem žive muslimani. To dobro zna i vlasnik turističke agencije „Balkan-Tour“. Od nedavno u Višegradu ni jedan restoran ne želi ugostiti njegove turističke grupe. U BiH Turci nisu svugdje dobrodošli“, piše Thomas Füster u listu „Neue Zürcher Zeitung“.

Invazija na Irak

Na današnji dan prije 10 godina su američke trupe počele napade na Irak. Komentator lista „Neue Osnabrücker Zeitung“ se pita:

„Da li je bila greška svrgnuti sa vlasti Sadama Huseina koji je dozvolio da se ubiju desetine hiljada Kurda, šiita i protivnika njegovog režima? Činjenica je da američka administracija svoju akciju temelji na lažima. Niti je bilo oružja za masovno uništavanje, niti veze između Bagdada i terorističkih napada izvršenih 11. Septembra 2001. godine. Svjetska sila je na kredibilitetu izgubila mnogo iako je tiranin prijetio miru u regionu. Kuvajt i Saudijska Arabija to neće zaboraviti. Međutim, američki predsjednik Buš također nije imao plan za period nakon svrgavanja diktatora. Irak je potonuo u građanski rat“, piše u listu Neue Osnabrücker Zeitung“.

„SAD smatraju da je, sa vojne strane gledano, rat u Iraku bio uspješan“, piše „Tageszeitung“ iz Berlina i nastavlja:

„Za pobjedu Sadamove vojske je bilo potrebno samo 26 dana. Međutim, kada je riječ o primjeni drugog plana, a to je provedba političkih ciljeva, onda je iračka pustolovina za Vašington puka katastrofa. Od rata je uglavnom profitirao Iran. Amerikanci su ljubazno iz igre isključili svog najvećeg neprijatelja. Međutim, Teheran je bio siguran da će u Bagdadu doći na vlast vlada koja će prijateljski biti nastrojena prema svom susjedu“, piše „Tageszeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose