1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Turska u zamci IS-a?

Nedavni teroristički napad u Turskoj bio je okidač za predsjednika Erdogana da pokrene vojnu akciju protiv IS. Krajnje riskantan, taj potez bi mu mogao pomoći da pobijedi na eventualnim prijevremenim izborima.

Svako protiv svakoga i svi protiv Islamske države (IS). Upravo to i želi IS, smatra Kristijan Hake, posebno od kada je IS izvela napade u Turskoj. Za tog penzionisanog politologa i stručnjaka za bezbjednost sa univerziteta u Bonu poruka je jasna: "Islamska država time kaže - mi smo jedina vodeća snaga na Bliskom istoku". Prošlog ponedjeljka jedan turski IS-džihadista izveo je samoubilački napad u gradu Suruč, u kome je stradalo 32 ljudi. Tokom vikenda borci IS otvorili su vatru na turske vojnike na granici. Kao odgovor na te napade, tursko ratno vazduhoplovstvo od petka napada položaje terorista, što predstavlja i potpuni zaokret konzervativne AKP-vlade predsjednika Recepa Tayyip Erdogana prema IS.

U borbama protiv IS, turska vlada se do nedavno držala po strani. Jedan od razloga mogao bi biti i taj što se IS bori protiv neprijatelja Turske, a to su za AKP omraženi sirijski predsjednik Bashar al-Assad, kao i kurdski Pešmarga borci i paravojne trupe PKK (Radničke partije Kurdistana). PKK i njima bliske Pešmarga-grupe u Iraku se bore za kurdsku državu, a svakako pretendiraju i na turski teritorij.

Türkei Suruc Bombenanschlag

Nakon pokolja u Suruču Turska više nije u stanju šutke promatrati jačanje IS-a.

Kraj prešutne alijanse

Turska je zato dugo vremena bila veoma uzdržana prema aktivnostima IS. Mjesecima je važila za glavnu tranzitnu zemlju za IS-borce iz Evrope, a i nekoliko stotina Turaka se bori na strani IS u Siriji i Iraku. Tri hiljade drugih članova IS teroriste podržavaju iz Turske. To je možda tek vrh ledenog brega, kaže Ferhad Sejder, direktor Centra za kurdske studije Mustafa Barzani sa univerziteta u Erfurtu."Moglo bi da ih bude mnogo više".

Prema navodima turskih medija, ranjeni borci IS na račun države čak se i liječe u turskim bolnicama. "Aktivna podrška nikada nije dokazana, ali turska vlada do sada nije dirala IS", tvrdi Sejder.

"IS želi biti jedina sila na Bliskom istoku"

Tome bi sada mogao doći kraj. Nakon samoubilačkog bombaškog napada, u kojem su ubijene 32 osobe u pograničnom gradu Suruč, tursko ratno vazduhoplovstvo se priključilo alijansi protiv IS koju predvode Sjedinjene Američke Države. Nameće se pitanje zašto je IS napao jedinu zemlju koja do sada nije bila njegov neprijatelj.

Symbolbild IS Soldaten

Ekstremisti IS-a su uvjereni da se u čitavoj regiji mogu nametnuti kao jedini "pravi muslimani".

Očigledno se IS ponovo rukovodi snagom svoje radikalne vizije o islamskom svjetskom poretku. Tu političku cijenu IS svjesno plaća kako bi se ideološki pozicionirao protiv umjerene verzije sunitske države, odnosno Turske pod vodstvom AKP: "Erdogan bi trebao biti razotkriven kao sluga Zapada", objašnjava stručnjak za bezbjednosna pitanja Hake.

Savršeno tempiran napad

Da li je AKP upala u zamku IS? "Imajući u vidu unutrašnjopolitičku situaciju, AKP nije imala drugog izbora", ocjenjuje Sejder, stručnjak za Tursku. Već mjesecima postoje velike napetosti između turskih bezbjednosnih snaga i kurdskih nacionalista. Nekoliko dana prije napada u Suruču, članovi Radničke partije Kurdistana-PKK, koja važi za terorističku grupu, ubili su dva turska policajca i preuzeli odgovornost za napad. Potom je uslijedio samoubilački bombaški napad turskog IS-džihadiste u Suruču.

"Erdogan je morao poduzeti akciju protiv obje grupe, sve drugo bi bilo ocijenjeno kao njegova slabost", smatra Sejder. Dodaje da je moguće da bi to više destabiliziralo Tursku negoli trenutna borba na dva fronta. Od parlamentarnih izbora početkom jula, zemlja se nalazi u političkom vakuumu. Vladajuća stranka AKP vlada bez većine, a mnogi koalicioni pregovori su se izjalovili, pa sve ukazuje na nove izbore.

Erdogan u dilemi

Türkei Recep Tayyip Erdogan PK zu Angriffen auf Syrien

Erdogan zbog domaće javnosti mora demonstrirati snagu.

Da Erdogan nije ništa poduzeo, na novim izborima bi ubjedljivo izgubio". To, smatra Sejder, ne bi bila katastrofa samo za AKP. "Ta stranka je, željeli mi to priznati ili ne, jedina stranka koja je trenutno uopće u stanju da vlada u Turskoj. Pozicije drugih stranaka su isuviše suprotstavljene. Političke i ekonomske posljedice takvog nedostatka liderstva je teško predvidjeti", zaključuje Sejder.

Upravo zato bi Erdogan i njegova AKP mogli profitirati na narednim izborima - zbog napete bezbjednosne situacije. Sejder odbacuje špekulacije da Erdogan takvu situaciju svesno koristi ili da ju je čak sam isprovocirao. "To bi bilo isuviše riskantno. Da je IS kojim slučajem turskim vojnicima odrubio glave, Erdogan bi bio gotov".