1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Turska protiv IS-a ili Sirije?

Turska se do sada protivila vojnoj pomoći protiv Islamističke države jer su glavni akteri kurdski borci PKK-a. Ali sad Ankara mora platiti račun za svoj nedosljedan stav, misli u komentaru Baha Güngor.

Loše vijesti sa bojišta na sirijskoj strani granice prema Turskoj su sve dramatičnije. Ofanziva terorista takozvane Islamističke države na sirijsko-kurdski grad Kobane na samoj granici s Turskom se do sad nije uspjela zaustaviti. I iz drugih područja Sirije, baš kao i sa sjevera Iraka ne prestaju stizati loše vijesti o uspjesima IS-a.

Ovog četvrtka (2.10.) parlament Turske odlučuje, da li da dozvoli turskoj vojsci operacije i sa druge strane turske granice, kako u Siriji tako i u Iraku. Isto tako zastupnici trebaju odlučiti o korištenju turskog teritorija za strane jedinice koje kreću u borbu protiv boraca Islamističke države.

Borba protiv IS-a sa ili bez Asada?

Ali turski prodor na područje Sirije bez službene dozvole vlade u Damasku bi mogle i Tursku i njene saveznike pod vodstvom SAD skupo koštati. Doduše i Asadov režim u Siriji strahuje od IS i utoliko bi se trebao radovati za svaku podršku u borbi protiv ekstremista. Tim više što ovaj novi zajednički neprijatelj otvara priliku za promjenu dosadašnjeg nepomirljivog stava Zapada protiv Asadovog režima u Siriji. Ali usprkos tome do sada nema nikakve dozvole režima u Damasku za vojne operacije stranih jedinica na njegovom teritoriju.

Turci, Amerikanci i njihovi saveznici svakako ne bi trebali tek tako umarširati u Siriju kako bi se borili protiv Islamističke države. To bi Sirija mogla protumačiti kao čin rata sa nedokučivim posljedicama. S druge strane, niti Turska niti Sjedinjene Države ne mogu dopustiti da njihovi postupci ovise o dopuštenju diktatora Asada. Izlaz iz ove zamršene situacije bi mogao biti samo mandat Ujedinjenih naroda, dakle uz široku podršku i dozvolu stalnih članica Vijeća sigurnosti, Rusije i Kine.

Greške se teško mogu ispraviti

Za problem s kojim je Turska sada suočena je uvelike sama kriva. Ona je sve karte stavila na brzi pad vlade Asada. Sa njenom gotovo bezbrižnom podrškom baš svih protivnika despota je ojačala i brutalne islamističke fundamentaliste. U međuvremenu je tamošnja javnost šokirana i uplašena kako su već odavno i u Turskoj našli utočište velike skupine boraca Islamističke države i već su osnovale više ćelija terorističke organizacije.

Povrh toga, ako se pokaže istinita vijest kako su teroristi IS-a zarobili 36 turskih vojnika koji čine počasnu stražu na grobu djeda prvog sultana Osmanlijskog carstva, to Turska sigurno neće prihvatiti bez posljedica. Taj grob se geografski nalazi u Siriji, ali je ekstrateritorijalno područje i zapravo je to Turska.

Turci zajedno s Kurdima?

Baha Güngör

Baha Güngör

Obzirom na sve te vijesti, ovog četvrtka će se u turskom parlamentu čuti žestoka rasprava. Ali ima li nekog boljeg rješenja nego prihvatiti prijedlog turske vlade? Utoliko se može očekivati kako će prije svega zastupnici religiozno konzervativne vladajuće stranke AKP prihvatiti aktivno sudjelovanje turske vojske u ratu s druge strane granice NATO-saveza prema Bliskom istoku.

A pored svih tih briga i nevolja koje muče Tursku, još jedna negativna posljedica kolebljive politike Ankare će biti i da prijeti kraj pomirenju s Kurdima. A nove napetosti između Kurda i Turaka na istoku i jugoistoku Anatolije će itekako otežati zajedničku borbu protiv Islamističke države.

Preporuka redakcije