1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Turska: Od regionalne sile do globalnog igrača

Turska želi u regionu, ali i u svijetu, preuzeti snažniju političku ulogu. Unutrašnjopolitički problemi i regionalne krize stavljaju međutim ovu zemlju pred velike političke izazove.

default

"Turska se razvila u jednu od pet, šest  najvažnijih zemalja svijeta", izjavio je nedavno bivši američki savjetnik za sigurnost Stephan J. Hadley u govoru koji je održao pred komisijom stručnjaka Vijeća sa vanjske odnose. On je još rekao: "Postoji u ovome što ću reći izvjesna ironija ali ako pogledamo na ekonomski učinak onda se moramo upitati da li Turska zaista treba pristupiti EU ili EU Turskoj." Hadleyeve opaske jasno stavljaju do znanja kakav zapažen ekonomski i politički preokret je doživjela Turska i kako se promijenila percepcija ove zemlje na međunarodnoj razini.

"Evropska Kina"

Turska je još prije deset godina posmatrana kao nedovoljno razvijena i nedemokratska zemlja, ovisna od pomoći Međunarodnog monetarnog fonda, zemlja koja je očajnički pokušavala ući u EU.  Sada, nakon desetogodišnjeg neprekidnog privrednog rasta, Tursku nazivaju "Evropskom Kinom". Turska kao pretežno islamska zemlja, sa nereligioznim i demokratskim sistemom, te liberalnom ekonomijom, važi kao mogući uzor za Bliski istok i Afriku.

Weltwirtschaftsforum Istanbul 2012

Turski premijer Redžep Tajip Erdogan

U EU niko ne osporava rastući privredni i politički značaj Turske za Uniju. Ipak, pristupni proces je zaustavljen. S jedne strane zbog višedecenijskog spora sa Kiprom, a s druge strane zbog stava nekih vodećih zemalja EU koje  umjesto članstva zagovaraju "privilegirano partnerstvio" sa Turskom. Šestogodišnji politički zastoj ovu zemlju međutim nije spriječio da proširi svoj politički utjecaj. Turska vlada je za to vrijeme uspostavila dobre ekonomske i političke kontakte sa organizacijama širom svijeta. Utjecajni turski ministar vanjskih poslova  Ahmet Davotoglu to naziva "vanjskom politikom od 360 stepeni."

Turska je otvorila desetine novih ambasada i konzulata, posebno u Africi i na Bliskom istoku. Proširila je svoje članstvo na sva multikulturna udruženja - od Organizacije američkih država  do "Azijsko-pacifičkog ekonomskog udruženja". 2005. godine je Turska dobila status posmatrača u Afričkoj uniji. Iste godine je na ministarkom nivou počela održavati susrete sa predstavnicima Arapske lige. Ova aktivna vanjskopolitička strategija Turskoj je pomogla da 2009. i 2010. u Vijeću sigurnosti UN-a dobije mjesto nestalne članice.

Širenje moći

Hüseyin Bagci, profesor za međunarodne odnose smatra da sva ova nastojanja Turske nisu alternativa pristupu EU. On smatra da kroz svoje aktivnosti Turska postaje atraktivan partner za EU. Bagci Tursku opisuje kao "srednju silu": zemlju koja političke tokove ne može određivati i regulisati sama, već koja raspolaže korisnim faktorima moći za postizanje uspjeha prilikom saradnje sa drugim zemljama ili međunardonim institucijama. "Nastojanja Turske da dobije više utjecaja u svijetu usko su povezana sa privrednim razvojem, rastućim uspjehom, rastućom političkom stabilnošću i kandidovanju zemlje za pristup EU, " kaže Hüseyin Bagci u razgovoru za Deutsche Welle. On odbacuje komentare da iza vanjskopolitičke strategije konzervativne AKP vlade stoje "neo-osmanski" ili islamistički ciljevi. "Turska je članica u gotovo svim političkim, ekonomskim i sigurnosno-političkim institucijama Zapada. Turska sarađuje za zapadnim svijetom."

Hillary Clinton in der Türkei

Američka šefica diplomatije Hillary Clinton sa svojim turskim kolegom Ahmetom Davutogluom

Turska privreda danas je na 17. mjestu u svijetu. Prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda, već naredne godine bi se mogla popeti na 15. mjesto. Zbog svog angažmana Turska će 2015. godine preuzeti predsjedavanje G20.
Zamjenik turskog premijera Ali Babacan je optimističan. On je rekao da do 2023. godine, na 100 godišnjicu osnivanja republike, Turska želi biti među deset privredno najrazvijenijih zemalja svijeta. Također do 2023. godine ona želi postati članicom EU.

Uprkos ovim ambicioznim ciljevima, posljednji događaji u samoj zemlji pružili su razlog za zabrinutost i postavili pitanje na kojoj razini su demokratski standardi u zemlji. Riječ je u borbi za vlast između sekularista i konzervativno-religiozne AKP vlade, autoritarnim antidemokratskim tendencijama u samoj vladi kao i o nerješenom kurdskom pitanju.
 

Autor: Ayhan Simsek / Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić