1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Turska na putu ka policijskoj državi?

Turska vlada planira donošenje novog zakona o demonstracijama. Opozicija strahuje da je to još jedan korak ka policijskoj državi. Premijer Davutoglu pak želi da zakon što prije bude usvojen.

default

Antivladine demonstracije u Istanbulu 27.2.

Fizički obračuni nisu rijetkost u turskom parlamentu, ali onakvi kakvi su se dogodili protekle dvije sedmice su čak i za Ankaru rijetkost. Naime, jedan poslanik je u naguravanju pao niz stepenice a drugi su pak ranjeni ili metkom ili povrijeđeni udarcem pesnicom. Čak se i čekić i zvono koji se koriste u parlamentu u nekim trenucima pretvaraju u 'oružje' tokom parlamentarnih rasprava.

Više ovlašćenja policiji

Razlog za svađu u Gornjem domu Parlamenta Turske bio je "Paket za unutrašnju bezbjednost" - riječ je o paketu mjera koji sadrži više od stotinu različitih zakona. Davutogluova vlada na taj način želi da policiji da veća ovlašćenja prilikom hapšenja i istraga. Tako bi se osumnjičeni, uhapšeni tokom demonstracija, mogli i do 48 sati zadržati u pritvoru prije nego se pojave pred istražnim sudijom ili državnim tužiocem. Takođe, policiji bi tokom protesta bila omogućena lakša upotreba vaternog oružja.

A zabrana pokrivanja lica bi demonstarntima, koji to učine u potpunosti ili djelimično pokrivajući lice šalom, mogla donijeti i višegodišnju zatvorsku kaznu.

Türkei Streit in Parlament in Ankara Plenarsaal

"Rasprava" u turskom parlamentu

Davutoglu kaže kako je sve to neophodno kako bi se sačuvalo zdravlje građana Turske. On govori i o tome da će se tako onemogućiti uništavanja imovine što se događalo prošle godine za vrijeme kurdskih nemira, a treba da bude uveden i novi mehanizam kažnjavanja policijske brutalnosti.

Upozorenja stižu čak i od bivšeg predsjednika Gula

Opozicione parlamentarne partije strahuju da će vlada usvajanjem ovog paketa omogućiti policiji, koja je podložna Ministarstvu unutrašnjih poslova, da protiv svih kritičara i neistomišljenika upotrijebi silu. One zahtjevaju da vlada povuče nacrt paketa zakona. Čak i bivši predsjednik Abdulah Gul, koji je bio saosnivač islamsko-konzervativne partije AKP, upozorava na opasnost od usvajanja zakona i zahtjeva da se učine poboljšanja.

U parlamentu u Ankari AKP sa 312 od 550 poslanika ima aposlutnu većinu; uprkos tome opozicija svim sredstvima pokušava da odloži raspravu o predloženom paketu bezbjednosnih mjera. Do sada je usvojeno oko dvadesetak zakona od ukupno 130. Ali, na kraju glasovi opozicionih partija nisu bili dovoljni da se spriječi usvajanje paketa zakona do kraja marta.

"Nestajanje pravne države"

Kao i mnogi drugi kritičari vlade, tako i Metin Bakalči, generalni sekretar Turske fondacije za ljudska prava (TIHV), na sprovođenje vladinih planova gleda kao na crnu budućnost svoje zemlje. "Ovdje se radi o ukidanju pravne države i podjele vlasti", kazao je Bakalči u razgovoru za Dojče vele. Ovo bi bilo prvi put u istoriji, kaže on, da se ovlašćenja pravosuđa prebacuju na policiju.

Vlada argumentuje da je sve usaglašeno sa standardima EU, što Bakalči komentariše kao apsurd. Sama EU i Savjet Evrope, kao i međunarodne organizacije koje se bore za ljudska prava, poput Hjuman rajts voča (HRW) i Amnesti internešenala (AI), su izrazili kritike na račun planova vlade u Ankari.

Ahmet Davutoglu

Ahmet Davutoglu

Advokatska komora Turske takođe govori da je zemlja na početku "režima straha".

Posljedice izbora?

Vlada u Ankari do sada nije bila spremna na velike promjene. Prema viđenju Adila Gura, istraživača javnog mnjenja, Davutoglu i AKP, nekoliko mjeseci pred parlamentarne izbore koji će se održati 7. juna, ovako nepopustljiv stav su jednostavno sebi mogli priuštiti. I naravno da će paket mjera biti oštro kritikovan, kaže Gur za DW. "Ali, birači će opet glasati za AKP", naglašava ovaj ekspert za javno mnjenje.

Tako da protesti protiv predloženih mjera ne predstavaljaju preveliki politički rizik za vladajuću partiju. "Birači prije svega gledaju na ekonomsku stranu i pitaju se: jesam li ja zadovoljan svojim životom?", kaže Gur. Takođe i mirovni pregovori države s Kurdima za mnoge Turke igraju veliku ulogu, kada je riječ o davanju svog glasa, a ne sadržaj novog krivičnog zakona o demonstracijama.

Preporuka redakcije