1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Turska: kandidat za pogubljenje?

Njemačka štampa piše o eksplozivnoj situaciji u Turskoj i analizira kome na ruku idu napadi u Ankari. Bavi se i "tranzitnim zonama za izbjeglice, o čemu se posljednjih dana raspravlja u Njemačkoj.

Tagesspiegel iz Berlina donosi širu analizu političkih prilika nakon terorističkog napada na Kurde u Ankari, iz koje izdvajamo: "Jezik najavljuje zlo. Tako je bilo na Balkanu, kada su Srbi, Hrvati, Bosanci i kosovski Albanci nahuškani jedni na druge. To je bilo prije dobrih 20 godina. Sada se to dešava u Siriji i Iraku. U tim zemljama vlada nemilosrdan građanski rat. A sada se nazire još jedan kandidat za pogubljenje. To je Turska.

Bliskoistočni konflikti stigli su i u Evropu. Ne samo u obliku stotina hiljada izbjeglica, koji na sigurnom kontinentu traže utočište i zaštitu. I nemiri u Turskoj ugrožavaju Evropu. Kurdski dio stanovništva sve je češće meta turskih nacionalista. I ovdje govor mržnje političkih vođa izaziva val nasilja. Na kurdskoj strani mladi ljudi se sve više radikaliziraju i prenose konflikt u Njemačku.

Evropa i Njemačka ne mogu sebi više priuštiti da okreću glavu, ako na njihovim vanjskim granicama gori. Evropa ima dublju granicu koja seže do Bliskog istoka. Ta dublja granica je kulturološka. Radikalni islam mobilizira ljude protiv Zapada. Radikalni islam ne nudi ništa drugo do rata i razaranja. Njegov sistem vrijednosti je poremećen. Vjera se okreće protiv sebe i poruke koju nosi, kada je instrumentaliziraju ekstremisti", piše list Tagesspiegel.

"Ko profitira od atentata u Turskoj?

Die Welt u članku pod nazivom "Ko profitira od atentata u Turskoj?" piše: "Iza kobnih napada u Turskoj, po mišljenju turske vlade, stoji 'Islamska država'. "Mi smo naišli na ime, koje ukazuje na jednu takvu grupu", istakao je premijer Ahmet Davutoglu. Uprkos tome su na stotine demonstranata iznova optužile turskog predsjednika Erdogana za napad. A on je ostao primjetno miran. Situacija u Turskoj je konfuzna i svaka riječ više predstavlja svojevrstan rizik. Njemačka kancelarka je najavila da će naredne nedjelje otići u posjetu Turskoj. Napad je pogodio duboko podijeljenu naciju tri sedmice pred izbore, koji se održavaju 1. novembra. Pitanje, ko je odgovoran za napade je pred izbore od enormnog značaja.

Türkei Ankara Anschlag Proteste in Deutschland Mannheim

Kurdi protestuju protiv Erdogana i AKP u Mannheimu

Wolfango Piccoli iz Londonskog političkog savjetovališta Teneo Inteligence kaže da Erdoanovi ljudi u napadu vide još jednu zavjeru snaga izvana protiv predsjednika kao i pokušaj da se minira država i uništi njen dobar glas na Srednjem Istoku. Erdoganovi protivnici opet smatraju da je upravo on uprljao ruke krvlju. U najboljem slučaju jer su sigurnosne snage zakazale a u najgorem jer je navodno umiješan u napade". "Vlada je apsolutno odgovorna za zaštitu svojih građana", kaže Sinan Ülgen iz istanbulske Think Thank organizacije Edam. "Jer radi se o zakazivanju tajnih službi i sigurnosnih snaga i to se ne može negirati", piše, citirajući ovog analitičara, njemački list Die Welt.

Tranzitne zone za izbjeglice

Ovih dana se u Njemačkoj mnogo raspravlja o tranzitnim zonama. Riječ je o specijalnim prihvatilištima za izbjeglice koja bi bila građena uz samu granicu. Bila bi to neka vrsta zatvora – posebnog područja ograđenog visokim zidom koje izbjeglice ne smiju da napuštaju dok im vlasti to ne dozvole. U tranzitnim zonama bi se rješavalo ko može dalje u Nemačku a ko će biti vraćen u svoju „sigurnu zemlju porijekla“. Ova mjera je zamišljena kao način da se smanji i uspori priliv izbjeglica, da se ubrza njihova registracija i provjeri da li su već u nekoj drugoj zemlji EU zatražile azil. Oni koji nemaju pravo da podnesu zahtjev za azil bili bi brže vraćani u zemlje iz kojih su došli.

Deutschland Erstregistrierungsstelle für Flüchtlinge in Passau

Izbjeglice ne prestaju da dolaze u Njemačku

Riječ je o prijedlogu bavarske demohrišćanske stranke CSU, na kojem posljednjih dana u svakoj prilici insistira bavarski premijer Horst Zehofer. U okviru vladajuće koalicije, Demohrišćani (CDU) trenutno ozbiljno razmišljaju o toj ideji, dok se Socijaldemokrate (SPD) uglavnom ograđuju od nje. Evo izvoda iz karakterističnih komentara koji su tim povodom objavljeni u njemačkim regionalnim listovima.

Nordbayerischer Kurier piše: „Samo još sedam procenata izbjeglica registrovanih u septembru došlo je iz neke od zemalja bivše Jugoslavije. S druge strane, više od polovine njih je iz Sirije, a oko 15.000 – iz Iraka i Avganistana. Te ljude ni tranzitne zone ne bi zadržale. Zato to nije nikakvo čarobno sredstvo protiv neželjenog doseljavanja već samo pilula za smirenje uznemirenih građana.“

Südwest Presse iz Ulma konstatuje: „Ovaj prijedlog bi trebalo da sugeriše i pokaže kompetentnost za rješavanje problema; ljudi treba da pomisle da su političari spremni za akciju. Ali oni to nisu. Jer, kako bi trebalo da izgledaju tranzitne zone? Kao ogromni pogranični logori sa ogradama i zidovima visokim nekoliko metara i pod prismotrom naoružanih stražara? Nema te izbjeglice koja bi dobrovoljno ušla u takav provizorni zatvor. Za čas posla bi se našle zaobilazne šumske i brdske staze preko granice – cilj kontrolisanog doseljavanja bi bio doveden do apsurda.“

Neue Osnabrücker Zeitung dodaje: „Tranzitne zone – to je sada čarobna riječ. No, jasno je da ona rješava samo dio problema. Izbjeglice bi nastojale da pri prelasku granice zaobiđu mjesta gdje se nalaze te zone. Međutim, ni argument prema kojem se, umjesto građenja tranzitnih zona, treba boriti protiv uzroka izbjeglištva, nije baš jak. Mogu da prođu godine dok u Siriji i Iraku oružje ne utihne. Borba sa velikim prilivom izbjeglica će biti moguća samo ako se politički preduzme mnogo toga istovremeno. U to spada i integracija izbjeglica u njemačko tržište rada ali i brzo vraćanje kući onih koji ne mogu da dobiju azil – koliko god to bilo nepopularno.“

Ludwigsburger Kreiszeitung: „Pitanje glasi: ko će ubijediti ljude iz sigurnih zemalja porijekla, prije svega one sa Balkana koji u Njemačku dolaze iz ekonomskih razloga, da uđu u tranzitne zone i tamo ostanu? Jer, oni znaju da će odatle biti vraćeni. Zato će pri prelasku granice zaobilaziti tranzitne zone u velikom luku. Isto bi bilo i sa prihvatilištima u samim zemljama porijekla, logorima koji su bezazleno nazvani centrima za dobrodošlicu. Sada će biti zanimljivo da se vidi oko kakvih detalja će se složiti CDU i CSU.“

Deutschland Erstregistrierungsstelle für Flüchtlinge in Passau

Nijemci uznemireni a CSU predložio "tranzitne zone"

Nürnberger Zeitung iz Nürnberga primjećuje: „Izgleda da je i kancelarka preispitala svoj prvobitni stav. Jer, pristala je na diskusiju o mjeri koja je rastućem nezadovoljstvu u narodu konačno predstavila nešto konkretno. Očigledno su na to uticali i njeni najbliži saradnici [...] koji su smislili blagi izraz tranzitna zona...“

Neues Dojčland iz Berlina piše: „Takozvana aerodromska procedura nas uči da žurba ne dozvoljava onima koji traže zaštitu da obrazlože svoj zahtev za azil. Oni nemaju vremena da se s nekim posavjetuju ili ulože žalbu na negativno rješenje zahtjeva. Nije se jednom desilo da oni koji su odbijeni, po povratku u svoju zemlju, završe u zatvorima za torturu. Većina sadašnjih pridošlica su Sirijci, Avganistanci i Iračani. Njima je očigledno potrebna zaštita. Njihovo interniranje, kao da su ratni zločinci, nespojivo je sa ljudskim pravima i humanošću.“

Pforzheimer Zeitung zaključuje: „Prošao je zanos u kojem je Njemačka uživala u sopstvenoj dobroti i ljubavi prema bližnjima, u spremnosti da pomogne ljudima u nevolji. Kraj te faze je bio neumitan. Tranzitne zone, doduše, neće riješiti problem. Jer, one su simbol, baš kao što su to bile i slike dobrodošlice. Ali, ovaj novi simbol bi trebalo da zastraši izbjeglice i umiri uznemirene Nijemce. No, niko ne bi trebalo da očekuje čudo. Najvažniji zadatak je uspostavljanje evropske solidarnosti, finansijska podrška zemljama kao što su Turska, Liban, Jordan i Sirija, kao i smirivanje situacije u Iraku. Tada nam više neće biti potrebni simboli.“