1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

"Turska je uvijek bila ugrožena demokratija"

Napad koji se dogodio u subotu pogodio je Tursku u samu srž. Neposredno pred parlamentarne izbore demokratskim stubovima zemlje prijeti kolaps.

default

Nemiri na demonstracijama Kurda u Istanbulu

Krivicu snosi 'Islamska država'. To je rekao Ahmet Davutoglu misleći na počinioce napada u Ankari. No, turski premijer nije baš djelovao potpuno siguran, ili pak uopšte nije želio da se po tom pitanju odredi. Jer je u krug osumnjičenih stavio i zabranjenu kurdsku Radničku partiju PKK i ljevičarsku ekstremističku grupu DHKP-C.

No, Kurdi ne žele da preuzmu krivicu na sebe i opozicione partije je prebacuju na Vladu Turske. Hiljade Kurda demonstriralo je u nedjelju protiv turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. Vođa prokurdske HDP partije, Selahatin Dermirtas je glasno postavio pitanje: kako je uopšte moglo doći do takvog jednog napada u po bijela dana u centru glavnog grada. U gradu u kojem 'ni ptica ne može neprimijećena da proleti'.

Duboko podijeljeno društvo

Turska je duboko podijeljena zemlja, kaže u razgovoru za DW ekspert za Tursku Kristof Nojman (Christoph Neumann). "S jedne strane imamo centralu moći oko nekadašnjeg premijera a danas predsjednika Turske, Redžepa Tajipa Erdogana, a na drugoj strani su gubitnici iz starog establišmenta, tačnije rečeno vojska i kemalisti." Tome još treba dodati, smatra profesor turkologije, podjele između turskih i kurdskih nacionalista.

elgien, Recep Tayyip Erdogan in Brüssel

Redžep Tajip Erdogan

Upravo kurdski konflikt koji je počeo osamdesetih bio je posebno krvav. 40.000 ljudi je izgubilo živote od izbijanja sukoba 1984. Posljednjih godina je došlo do blagog popuštanja napetosti, takođe zahvaljujući i naporima AKP i samog Erdogana. Ali, od ovog ljeta konflikt se ponovo rasplamsao. Od jula mjeseca poginula su 140 turska vojnika u napadima PKK, dok je u turskim bombardovanjima ubijeno više od 1.700 kurdskih pobunjenika.

U subotu je pak bio vrhunac, kada se dogodio najteži teroristički napad u istoriji Republike Turske u kojem je živote izgubilo 97 ljudi. Posebno tragično je to što su poginuli demonstranti koji su tog dana protestovali zahtijevajući više demokratije i okončanje nasilja u zemlji. No, kako izgleda, ti ciljevi su sada još dalje nego što su bili prije napada u subotu.

Pojedini smatraju da su razlozi eskalacije nasilja izbori koji su održani u junu a na kojima je AKP izgubila apsolutnu većinu.

Erdoganova partija je samim tim izgubila i neophodnu većinu koja je potrebna za promjenu ustava. Oni su željeli da promjenom ustava stvore predsjedničku demokratiju, što je zapravo bio Erdoganov san. Opozicija ga pak optužuje da u ovim nemirnim vremenima želi samo da, kao najjači čovjek, profitira ujedinjenjem građana u svoje svrhe.

Napadi nisu iznenađenje

Prema mišljenju Kristofa Nojmana subotnji napadi nisu iznenađenje u ovom trenutku. "Kada se nešto želi brzo promijeniti onda se to najbolje radi destabilizacijom situacije. I zbog toga su ovi neredi bili predvidljivi."

Ali, ako je zaista u pitanju Erdoganova taktika da bi na izborima dobio apsolutnu većinu, onda mu to nije pošlo za rukom. Jer, ankete pokazuju identične prognoze za naredne kao što su bili i rezultati izbora održanih u junu.

"Turska je uvijek bila ugrožena demokratija", smatra ekspert za Tursku, Nojman i naglašava kako je to 'uvijek bila demokratija sa manjkavom pravnom državom'.