Turska: Godina nakon spornog referenduma o reformi Ustava | Politika | DW | 16.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Turska: Godina nakon spornog referenduma o reformi Ustava

Hoće li Erdogan na izborima 2019. imati sličan uspjeh kao na referendumu o reformi Ustava održanom 2017. godine?

Redžep Taib Erdogan je na vlasti u Turskoj od 2012. godine. Prije tačno godinu dana, 16. aprila 2017. godine, je on ipak postigao pobjedu koja je njegovu moć dodatno učvrstila. Na referendumu o reformi Ustava 51,2 posto birača je glasalo za to da Turska od 2019. godine pređe sa parlamentarnog na predsjednički politički sistem. To također znači i da će određene egzekutivne ovlasti preći u predsjednikove ruke i da će funkcija parlamenta oslabiti.

Erdoganov najveći podržavatelj pri tome je bila ultra-nacionalistička stranka MHP sa svojih 36 poslanika u Parlamentu. Tako je njen predsjednik Devlet Bahceli prvo otvorio vrata za referendum, a onda pozvao svoje birače da glasaju za promjenu Ustava.

Konzervativna alijansa u političkoj areni

Kemal Can je novinar dnevnog lista Cumhuriyet i ekspert za desni politički spektar u Turskoj. Prema njegovoj procjeni Erdogan nije uspio referendum toliko jasno pretvoriti u svoju korist kao što se nadao. Zbog toga on svoju kompletnu energiju usmjerava na unutarnju i vanjsku politiku, te ekonomiju, kao i njegov stav prema opoziciji na izborima 2019. godine.

Za Erdogana je sada važno da na budućim izborima dobije više od 50 posto glasova. Za to on treba svaku podršku. Zbog toga je u posljednje vrijeme glavna tema razgovora između Erdogana i šefa MHP Bahcelija tzv. "Narodna alijansa". Obje stranke naime imaju namjeru na izborima udružiti svoje snage, tj. formirati koaliciju. 

Kao posljedica referenduma koalicioni partneri AKP i MHP su dogovorili da ukinu one članke koji su stojali na putu njihovoj suradnji. Tako je zakon, donesen u martu, omogućio strankama da stupe u koalicije.

Međutim MHP se trenutno suočava sa poteškoćama kada je riječ o njenoj zastupljenosti u Parlamentu. Poslanik Meral Aksener se skupa sa nekim drugim članovima MHP-a odvojio od stranke i osnovao novu "Dobru partiju" (IYI). MHP stoga strahuje da neće uspjeti preći izborni prag koji u Turskoj iznosi deset posto. Olakšanje joj se vratilo kada je usvojen članak kojim se omogućavaju izborne koalicije. U tom članku se navodi: "Ako jedna stranka iz koalicije pređe izborni prag od deset posto, onda to važi i za drugog partnera."

Türkei Referendum Auszählung (picture alliance/AA/B. Ozkan)

Godina je prošla od spornog referenduma

Narodni savez određuje i stanje u sudstvu

Tri od 18 članova, o kojima se glasalo na referendumu o reformi Ustava, su stupili na snagu odmah. Tako je u toku od 30 dana osnovana Komisija sudaca i advokata (HSK) koja je nadležna za postavljanje i smjenjivanje advokata i sudaca, kao i za disciplinarne odluke. Advokat Kerem Altiparmak sa Fakulteta politički nauka Univerziteta u Ankari pažljivo prati razvoj događaja u pravosuđu.

"Turska se nalazi u pravnoj krizi", kaže on. Doduše i prije referenduma je, kako kaže, bilo problema kada je riječ o neovisnosti pravosuđa. No sa osnivanjem HSK sada je nemoguće prekinuti krug koji okružuje pravosuđe, kaže on. HSK ima 13 članova, uključujući ministra pravosuđa i njegove državne tajnike. Četiri druga člana postavlja predsjednik države. Ostatak bira parlament. Eksperti smatraju da HSK odražava "Narodnu alijansu" koju čine AKP i MHP. "Jedan sudac danas više ne može reći 'Ja ću donijeti pravednu odluku' jer on stoji nasuprot 11 članova koje je izabrao predsjednik jedne stranke i članovi jedne političke stranke", kaže Altiparmak.

Šta radi opozicija?

Dok teku pripreme AKP-a i MHP-a za izbore, postavlja se sljedeće pitanje: Šta radi opozicija? Godinu dana nakon referenduma protivnicima njegove reforme još uvijek nije pošlo za rukom da formuliraju politički cilj, koji bi bio ozbiljno shvaćen, i da se organiziraju. Stalno se može čuti da se opozicione stranke susreću na razgovorima iza kulisa, ali za sada nema traga bilo kakvoj suradnji između njih. 

"Gledano iz ugla opozicije referendum od 16. aprila je bio tek početak, za očekivati je da će 2019. godine doći do revanša", kaže Kemal Can iz dnevnog lista Cumhuriyet. Do sada opoziciji nije pošlo za rukom da probuditi sličnu oduševljenost kao na referendumu, ali ona ipak ima potencijal za to, kaže Kemal. To da opozicija još uvijek nije pokrenula inicijativu ima veze kako sa tim da vlast određuje područja diskusije tako i način kako se o određenim temama diskutuje, kaže Can. 

Šta se dešava sljedeće?

U novembru 2019. će se istog dana održati i predsjednički i parlamentarni izbori. Brojni paragrafi promijenjenog Ustava će na snagu stupiti tek nakon izbora. Predsjednik će, prema ovlastima kojima raspolaže, vladati zemljom pet godina. U njegovim rukama je i egzekutivna vlast. Njegov kabinet i dva zamjenika predsjednika on bira izvan parlamenta. Neovisno od određenih ograničenja on ima ovlasti da donosi odluke dekretom. Broj poslanika u parlamentu će biti povećan sa 550 na 600. A donja starosna granica za pasivno biračko pravo biti će smanjena na 18 godina.