1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Turistima lakše u Hrvatsku

Usklađivanje viznih režima EU-a i Hrvatske je diplomatski, ali i ekonomsko-politički uspjeh koji bi u praksi trebao doprinijeti boljim prilikama na hrvatskom tržištu rada i pomoći turističkoj industriji te zemlje.

Stupanjem u članstvo Europske unije Hrvatskoj se ukazala potreba određenih prilagodbi viznog režima državljanima niza zemalja Europe, ali ne i članicama kontinentalnog saveza. Iz takvih država – Rusije, Ukrajine, Turske, i drugih – dolazi velik broj turista na Jadran i oni su prošlog ljeta bili suočeni s novim zahtjevom. Zbog ulaska u prostor EU-a, naime, odjednom su bili dužni imati vizu za destinaciju za koju im do tada nije trebala, što je mnoge nagnalo da odustanu od nje i zaokrenu prema nekom drugom odredištu.

U statistikama Hrvatske turističke zajednice (HTZ), može se tako uočiti da su ruski državljani u Hrvatskoj 2012. godine ostvarili oko milijun i 750 tisuća noćenja, dok se 2013. po tom parametru bilježi gotovo 400 tisuća noćenja manje. Na turske se državljane odnose brojke od oko 130 tisuća noćenja 2012. godine i 80 tisuća sljedeće, a na ukrajinske oko 520 tisuća, a zatim svega oko 400 tisuća noćenja. Iznosimo podatke samo o tim zemljama, za prikaz ozbiljnosti problema u industriji tako važnoj Hrvatskoj.

U Hrvatskoj 2013. manje turista iz Turske, Rusije i Ukrajine

U Hrvatskoj 2013. manje turista iz Turske, Rusije i Ukrajine

Hrvatska se već prilagodila

Hrvatska vlada, međutim, s početkom je ove godine donijela jednostranu odluku o priznavanju šengenske vize – iako Hrvatska još nije u tom političkom prostoru – svim rečenim strancima. To znači da im dodatno nije potrebna inače novouvedena hrvatska viza, što je državljanima tih zemalja umnogome olakšalo proceduru ulaska u Hrvatsku. Prema riječima glasnogovorništva Ministarstva turizma RH, čije smo očitovanje zatražili, ta je mjera, kao i određeni napori s turoperaterima, već pokazala izvjesne dobre rezultate.

"Također, od ove godine se turistima izdaju višekratne vize koje će vrijediti 180 dana, a ukoliko je turist prošle godine iskoristio vizu, automatski dobiva vizu koja vrijedi dvije godine", dodali su iz tog ministarstva u izjavi za DW o daljnjim poticajima mogućim gostima u Hrvatskoj. "S obzirom da zemlje izvan EU-a predstavljaju značajan potencijal za turizam naše zemlje, svakako podržavamo svaki korak prema dodatnom pojednostavljenju viznog sustava", rečeno je.

Revizija vizne politike EU

Tonino Picula

Tonino Picula

Doznajemo i da su uspješnijom prilagodbom urodili zajednički napori Ministarstva turizma i Ministarstva vanjskih poslova, nadležnog za regulaciju viznog režima i usklađivanje te problematike s Bruxellesom. Ipak, hrvatski europarlamentarac Tonino Picula uputio je Europskoj komisiji u međuvremenu poseban zahtjev za unapređenje sektorske politike u opisanom kontekstu i nedavno je dobio pozitivan odgovor koji potpisuje Cecilia Malström, povjerenica za unutarnje poslove EK-a: šengenska viza, potvrđeno je, važi i za RH.

Riječ je o potpunijem sravnjivanju regulacije RH-a i EU-a, dakle, kao dugoročnijem rješenju, ususret ulasku Hrvatske u Šengenski prostor. Stoga je i Malström u odgovoru Piculi naglasila da je čitav taj proces zapravo logičan korak u okviru priprema za buduće puno sudjelovanje RH-a u tom okviru. "Povod za moje pitanje o reviziji vizne politike EK-a bilo je prvenstveno ekonomske prirode", objasnio nam je Tonino Picula, "jer EU zbog neliberalne vizne politike gubi mnogo".

Više radnih mjesta

Nije dovoljno imati samo lijepe plaže

Nije dovoljno imati samo lijepe plaže

Navodno je riječ o 6,6 milijuna potencijalnih turista, dok bi njihovim privlačenjem EU dobio 1,3 milijuna novih radnih mjesta u turizmu i profit od čak 130 milijardi eura u sljedećih pet godina, što je gotovo jednako godišnjem proračunu EU-a. No, iako je riječ o ozbiljno utemeljenim projekcijama, to je i dalje samo pretpostavka, dok su aktualni efekti spomenute intervencije konkretna činjenica. Hrvatska je implementiranjem vizne politike EU-a i uvođenjem svoje vize za države čiji su građani dotad mogli i bez njih ući u Hrvatsku, ipak bila preuzela određeni rizik.

"Iznimno mi je drago da je EK prepoznala ekonomsku važnost dodatne liberalizacije viznog režima“, zaključuje Picula, uz nadu da će to rezultirati i poželjnim mjerama prema hrvatskim građanima kojima je potrebna viza za posjet trećim zemljama, kao što je slučaj, primjerice, sa SAD-om. Ovoga ljeta bi se, dakle, moglo ponovno svjedočiti pojačanom interesu za Hrvatsku - onih gostiju kojih je lani bilo nešto manje. I svakako će biti zanimljivo uvjeriti se u to i kroz predstojeće statističke izvještaje HTZ-a.

Preporuka redakcije