1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Turci referendumom promijenili Ustav

Ubuduće će se predsjednik birati direktno, a ne u parlamentu. Referendum je održan usred sukoba turske vojske i pobunjenika kurdskog pokreta PKK, odnosno u potpuno pogrešnom trenutku, piše u komentaru Bahe Güngora.

default

Turski premijer Erdogan zadovoljan ishodom referenduma

Ubuduće će narod direktno birati predsjednika Turske, a on će moći da tu funkciju obavlja u najviše dva mandata po pet godina. Dosada je predsjednička služba bila ograničena na jedan mandat od sedam godina. Osim toga, usvojene reforme ustava predviđaju parlamentarne izbore svakih četiri, umjesto dosadašnjih svakih pet godina.

Ovo nisu bile toliko važne promjene da bi premijer Erdogan zatražio njhovu potvrdu na referendumu. Mnogo bolje bi bilo kada bi narod birao predsjednika u jednom pluralističkom i jasno definisanom demokratskom sistemu. Da li će Turska postati republika sa velikim ovlaštenjima jednog čovjeka - predsjednika? Kakva će biti njegova ovlaštenja? Šta će biti sa ovlaštenjima parlamenta? To su pitanja bez odgovora.

Referendum u pogrešnom trenutku

Za protekli referendum se može reći da je izveden u potpuno pogrešnom trenutku, ne samo zbog toga što je premijer Erdogan htio da nametne svoj stav opoziciji i laicističkoj eliti i tako bespotrebno polarizovao javnost. U ovom trenutku bi, umjesto nekontrolisanih emocija, primjerenija bila politička smirenost. Sve je veća mogućnost da će turska armija intervenisati na sjeveru Iraka i napasti uporišta kurdske partije PKK, a to bi značilo i konfrontaciju sa interesima SAD i sa susjednim Irakom. Borbe koje se vode u pograničnom području su sinoć rezultirale i odlukom vlade i predsjednika da se moraju poduzeti oštrije vojne mjere protiv kurdskih pobunjenika.

Zabrinutost u Washingtonu

Zbivanja u ovoj državi članici NATO-saveza izazvala su zabrinutost u Washingtonu. SAD izražavaju žaljenje zbog žrtava na turskoj strani nakon napada pristalica pokreta PKK, te razumijevanje zbog ogorčenih reakcija u Ankari. Istovremeno, iz Pentagona stiže upozorenje, da bi ishitrena vojna intervencija bez prethodno obavljenih operacija, koje bi trebalo da odrade obavještajne službe, mogla da donese velike gubitke na turskoj strani, ali i među civilnim stanovništvom. Ovo bi moglo da se tumači i kao protivljenje SAD planovima turske vlade, ali i kao ponuda da se uz obavještajnu podršku Pentagona izvedu ciljane operacije i ciljani udari na sjeveru Iraka. Ovo je jasan signal da su i za zapad, i za stanovništvo Turske, aktuelni politički događaji odavno pretekli sve ono zbog čega je organizovan protekli referendum.