1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Turci imigranti vide šansu u turskoj privredi

Turska porodica u Njemačkoj::gdje je perspektiva djece?

Turska porodica u Njemačkoj::gdje je perspektiva djece?

Centar za turske studije Univerziteta Duisburg/Essen povremeno sprovodi anketu medju Turcima,koji žive u Njemačkoj o njihovim životnim planovima.

Privredni razvoj i aktuelna situacija u Njemačkoj imaju svoju refleksiju i medju ovom populacijom. Tako se u najnovijoj anketi 60 posto Turaka pesimistički izjasnilo u pogledu svoje dugoročne perspektive u Njemačkoj. Istovremeno je broj onih koji se izražavaju ćelju u povratak u Tursku, narastao na 30%,.Riječ je prije svega o mladim i kvalifikovanim ljudima, koji u Turskoj vide bolje šanse za zapošljavanje i svoj daljnji ekonomski prosperitet.

Turci u Njemačkoj sa sve optimizma gledaju na svoju budućnost. Anketa Centra za turske studije pokazuje da je čak 56% njih ubijedjeno kako su šanse za napredak njihove djece u ovoj zemlji manje, nego u vrijeme kada su oni dolazili u Njemačku. Prof.Faruk Sen smatra da nije riječ o pomanjkanju spremnosti na integrisanje u njemačko društvo:

“Prije svega se da primjertiti da roditelji Turci, polažu više pažnje školovanju i obrazovanju svoje djece, za što se u poslednjoj anketi izjasnilo čak 98% ispitanika. No, na drugoj strani se primjećuje negativan trend.To je da se sve manje useljenika Turaka, poistovjećuje sa Njemačkom kao svojom državom”.

Pritom njih 37% njeguje dobre odnose sa njemačkim porodicama, a čak 77% sa susjedima Nijemcima.

Ali,privredna situacija u Njemačkoj imala je uticaja i na senzibilnost Turaka, pri čemu njih jedna trećina posjeduje njemačko državljanstvo. Profesor Sen sa Univerziteta Esen/Duisburg podvlači:

“Privredna situacija Turaka u Njemačkoj se pogoršala i priosjek primanja po glavi stanovnika se naglo pogoršao. Prvi razlog je svakako porast nezaposlenosti. 30% Turaka je nezaposleno, dok 35% turskih migranata živi na granici siromaštva.

Posebno je velika kvota nezaposlenosti medju mladima"

Rudarstvo,metalna industrija i uslužne djelatnosti, oblasti gdje su roditelji najčešće bili zaposleni, za mlade Turke druge i treće generacije gotovo da ne nude nikakvu perspektivu.

U školi nerijetko gurnuti u stranu, na tržištu rada bez perspektive, tako nažalost izgleda realnost većina mladih ljudi iz turskih gastarbajterskih familija.

Promjena trenda,nažalost,nije u izgledu. Mnogi od ispitanika se žale, kako su njihova školska djeca od pedagoga nerijetko zapostavljena. No, iz treba ne treba izvuči zaključak da Turci krivicu isključivo prebacuju na njemačku stranu.

Premda 60 posto ispitanika smatra da je njihova pesrpektiva u ovoj zemlji, broj onih koji žele nazad u Tursku, u potrazi za poslom, narastao je na čitavih 30%. Prof.Sen objašnjava u kojim oblastima je taj trend sve primjetniji:

“ Riječ je o mladim ljudima, koji svoju priliku vide u turizmu,dok oni srednjih godina i stariji, namjeravju uštedjeni novac uložiti u neki posao u Turskoj, gdje imaju priliku i da se dokvalifikuju".

Ovakav trend migracije turskih useljenika sigurno će imati posljedica i na njemačkom tržištu rada:

Ovo nije samo gubitak za tursku grupaciju stanovništva,nego i za Njemačku uopšte. Jer,riječ je o izučenim i dobro obrazovanim ljudima, koji napuštaju zemlju u kojoj su to obrazovanje stekli i vraćaju se u domovinu”.

Naučnici pritom smatraju, da ovakvom trendu ne doprinosi tradicionalna konzervativnost Turaka. Premda se 97 Turaka izjasnilo Muslimanima, od čega se 76% smatra umjereno religioznim, ne može se zaključiti da postoje tendencije ogradjivanja od njemačkog društva smatra profesor Faruk Sen:

“U ovome važnu ulogu ima činjenica da je mnogo Turaka postalo starije,a stariji se inače, s godinama okreću vjeri.

Drugi momenat je taj da osiromašenjem sve veći broj nezaposlenih u beznadju odlazi u slobodno vrijeme u džamije i druge vjerske institucije, dok je na trećem mjestu i izvjesna islamofobija u Njemačkoj, pa se i sami Turci više bave religijom”.

Sigurno je i privredna recesija doprinijela tome, da se sve manje Turaka koji ovdje žive, identifikuje sa Njemačkom kao svojom zemljom. Ali, Faruk Sen iz Centra za Turske studije Uni Essen/Duisburg smatra da bi novi privredni rast doprnijeo da se trend promijeni.

Turska svojom akumulacijom kapitala i privrednim porastom sigurno mami mlade turskom porijekla, da okrenu ledja Njemačkoj kaže na kraju profesor Faruk Sen.

"Turska je na drugoj strani akumulacijom kapitala i privrednim rastom poslednje tri godine od preko 25%, doprnijela, da sve više Turaka gleda ka Turskoj".

Klaus Deuse.