1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Tunis u opasnosti

Nakon revolucije u januaru 2011, koja je označila početak „Arapskog proljeća“, Tunis se sve više suočava s napadima naoružanih terorista. U posljednjem od tih napada, u srijedu, ubijene su najmanje 23 osobe.

U napadu u centru Tunisa, glavnog grada istoimene države, u srijedu su ubijene najmanje 23 osobe. Većina ubijenih su turisti. Nakon revolucije u januaru 2011. godine, koja je označila početak „Arapskog proljeća“ ta zemlja se sve više suočava s napadima naoružanih terorista.

Poslije terorističkog napada, proces demokratizacije je u opasnosti, smatra ekspert za Afriku Izabela Varenfels. Ona je na čelu Istraživačke grupe „Bliski i Srednji istok i Afrika“ pri jednom od najuglednijih njemačkih instituta „Fondacija nauka i politika“ (Stiftung Wissenschaft und Politik). U intervjuu za Njemački radio (Deutschlandfunk), Izabela Varenfels naglašava da vlada u Tunisu mora da sačuva hladnu glavu, inače će ekstremizam ojačati.

Bezbjednosna situacija u zemlji se od 2012. pogoršala, pa se smanjio broj turista i stranih investitora, što je zabrinjavajući razvoj događaja. Poslije donošenja novog ustava Tunis se prema njenom mišljenju nalazi u fragilnoj fazi, a ako se sada pooštre antiteroristički zakoni onda će oni ograničiti već uvedene slobode. Osim toga, Izabela Varenfels smatra da ne treba olako upotrebljavati izraz „Islamska država“ jer neke islamističke grupe rado koriste taj naziv, a da pritom nisu povezani sa tom terorističkom organizacijom. Grupisanje islamista kao u Siriji i Iraku ne može se konstatovati i u Tunisu, kaže ona.

Dojčlandfunk: Štampa i javnost u Tunisu traže od vlade da oštro odgovori na teror. Da li je, međutim, ovaj napad i znak, da islamizam u Tunisu jača?

Verenfels: U Tunisu se već duže vreme pogoršava bezbjednosna situacija, još od 2012, kada „Islamska država“ uopšte nije bila aktuelna. Tada se u pograničnom području sa Alžirom pojavila jedna grupa o kojoj se do tada malo čulo, čija su meta bile snage bezbjednosti. Situacija se zaoštrila. Zatim se pojavila i jedna grupa koja je stala uz „Islamsku državu“. Postoji konkurencija među različitim grupama, ali i saradnja. Sve to je dovelo do ove situacije, da su napadi sve veći. Da podsjetimo, 2013. su se desila dva ubistva političara, koja se pripisuju džihadistima. Dakle, ovaj napad nije došao iz čista mira. Ali treba biti oprezan kada se barata sa pojmovima kao što je „Islamska država“. U stvari, nije jasno koliko je „to što se u Tunisu zove „Islamska država“, zaista to i jeste, ili su neke grupe preuzele taj naziv da bi se okitili „uspjehom“, jer se „Islamska država“ tako posmatra u džihadističkom spektru.

U posljednjih nekoliko mjeseci su učestale vijesti da se mladi ljudi iz Tunisa upućuju u Siriju i irak da bi se pridružili „Islamskoj državi“. Da li možda povratnici sada imaju sve veći uticaj u Tunisu?

Dr. Izabela Varenfels, Fondacija nauka i politika

Dr. Izabela Varenfels, Fondacija nauka i politika

Da, polazi se od toga. To je nešto što zaokuplja i nas u Njemačkoj. Navodno, ima 500 povratnika. Trebalo bi oprezno baratati sa tim brojkama. Povratnici sigurno igraju neku ulogu, mada, zna se na osnovu iskustva i drugih arapskih država i Tunisa, da su mnogi povratnici izgubili iluzije, i da ne možemo reći da je svaki povratnik radikalizovan. Moguće je das u neki deradikalizovani, na osnovu toga što su vidjeli u Siriji, ili da su ostali bez iluzija. Pokazaće se da li se ovaj put radilo o povratnicima ili o osobama koji su u Tunis došli preko izuzetno propusne granice prema Libiji. Libija je i za radikalne islamiste iz Tunisa postala područje u koje se mogu povući, u kojem su kampovi za obuku. Osim toga, već sam spomenula da postoji i pogranično područje prema Alžiru u kojem su aktivne neke grupe.

Da li će i dalje vladati napetost između pojedinih radikalnih grupa, ili postoji opasnost od njihovog povezivanja u blok koji bi onda protivnika video u drugom, sekularnijem dijelu društva?

Te grupe imaju isti cilj ali su i međusobni konkurenti. To smo vidjeli u Siriji i Iraku sa grupama koje su bliske „Islamskoj državi“ ili „Al kaidi“. Teško je procijeniti za Tunis do koje mjere je taj odnos konkurentski. Zna se da neke mreže i ćelije sarađuju. Ne vjerujem da se može govoriti o bloku, ali on nije ni potreban za ovakve napade. Vidjeli smo i u Parizu da su u napadima na Šarli ebdo i jevrejsku samoposlugu sarađivale različite grupe. Ne mora postojati njihov blok, i postojanje različitih grupacija sa istim ciljem je isto tako opasno, naročito ako one pokušaju da nadmaše jedna drugu.

Da li te grupe mogu torpedirati proces demokratizacije u Tunisu?

Ne vjerujem da mogu u potpunosti destabilizovati zemlju. Društvo je u Tunisu zaista kompaktno. To smo sada vidjeli. A i bezbijednosni aparat Tunisa nije slab, mada mu je potrebna pomoć koju sve više i dobija iz Evrope. Mislim da je problem na sasvim drugoj strani. Imamo fragilni proces demokratizacije u veoma kritičnoj fazi. Grade se institucije, sprovodi se novi Ustav. Sada se radi o nezavisnom pravosuđu i pravnoj državi. Sve što je lijepo zapisano u ustavu mora da se stvarno sprovede. Ali ako se sada antiteroristički zakon, koji je ionako izuzetno oštar, još pooštri, da bi se, kako je predsjednik Tunisa juče rekao, vodio rat protiv terorizma, onda postoji opasnost da bi se mogla ograničiti ljudska prava i da se sve odigra na štetu pravne države. Fragilni proces demokratizacije bi mogao biti zaustavljen, to bi trebalo da zabrine, jer odjednom nije u središtu demokratija već bezbjednost.

Najvažnija privredna grana, turizam, će izgleda pretrpjeti veliku štetu?

To će dodatno biti ogroman problem. Ne samo turizam već i strane investicije. One su za Tunis od izuzetnog značaja, a ukupno su se smanjile od revolucije 2011. To znači da će loša socio-ekonomska situacija, naročito u provincijskim područjima gdje su jake islamističke grupe, postati još gora. Potencijal za regrutovanje džihadista bi se time povećao. To je kobna spirala, pa nam ostaje da se nadamo da će Vlada raditi hladne glave i da će Evropljani pružiti ekonomsku pomoć Tunisu,ali da će zemlju podržati i u sektoru bezbjednosti. Istovremeno i da će paziti da to ne dovede do nove represije, kao što je to bilo pod Ben Alijem – u ime borbe protiv terorizma.

LINK: http://www.dw.de/dw/article/0,,18325192,00.html

Preporuka redakcije