1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Tunel ugledao svjetlo

Dokumentarni film „Sarajevski ratni Tunel“ autora Michaela Möllera i Slavice Vlahović, prikazan je u sklopu Festivala dokumentarnog Filma “Stranger than Fiction“, koji se održava od 8. do 13. maja u Kelnu.

default

Ulaz u tunel

Dokumentarni film je finansiran sredstvima Filmskog fonda pokrajine Sjeverne Rajne Vestfalije (NRW), te radio-televizije WDR i arte. Film evocira potresna ratna zbivanja u Sarajevu između 1992. - 1995. godine i rekonstruira ih kroz upečatljive razgovore sa svjedocima i fascinatnim arhivskim materijalom BHRT-a, te posjetama originalnih mjesta događanja ovog nevjerovatnog projekta, sarajevskog ratnog tunela.

Opsada Sarajeva

Od 1991. do 1995. godine bjesnio je rat u Evropi. Više od 100. 000 ljudskih života koštali su tzv. jugoslovenski ratovi. Jedna od najpotresnijih

bosanskohercegovačkih tragedija bila je svakako opsada Sarajeva.

U proljeće 1992. glavni grad BiH je osim uskog koridora preko sarajevske aerodromske piste bio potpuno blokiran. Kao posljedica opsade uslijedila je nestašica hrane, vode, energetika, medikamenata i oružja za odbranu grada. Više od 11.000 stanovnika grada izgubilo je živote, od toga 1.600 djece. 50 000 ljudi je povrijeđeno. Sve to pred očima međunarodnih UN-snaga, poznatijih kao „plave šljemovi“, koji su od samog početka rata u Sarajevu blokirali jedini ulaz i izlaz iz grada, usku traku preko aerodromske piste. Nužda i nemoć u kojima se našao grad „rodili su ideju“ da se ispod sarajevske piste izgradi tunel...

Poziv na mir

„Ne samo majstorska umijeća inženjera i kopača tunela stoje u centru

pažnje filma. Filmadžijama je pošlo za rukom da upečatljivo prisjete

na svu brutalnost rata, bez direktnog upiranja prsta u političkog

krivca, te da pokažu ogorčenu borbu za preživljavanjem žitelja

Sarajeva, čime je ovaj film neka vrsta pledojea i poziva za mir i

zajedništvo u Evropi.“- rekla je u ime medijske kuće WDR Sabine Rollberg.

Ovaj 91-minutni film prikazan je u prisustvu autora filma, producenta i redakcije WDR/arte, kao i mnogih novinara i prijatelja koji ovdje žive, posebno Bosanaca i Hercegovaca koji su se integrirali u njemačko društvo. Tokom kraće diskusije, nakon prikazanog filma bilo je riječi o svoj bezumnosti rata i podvajanja među ljudima. Posebno su upečatljivi bili arhivski snimci iz vremena opsade Sarajeva, kada su se ljudi branili i umjetnošću. Branili su se i molitvom. Tako je publika u nekoliko navrata regovala smijehom kada je jedan od aktera filma, franjevac fra Mirko Majdančić (danas gvardijan Samostana u Fojnici) duhovito govorio kako je jurio između granata i snajpera da bi pomogao ljudima, posebno bolesnicima. Lijekovi su stizali kroz tunel i put je bio kraći.

„Kada bih bio „na nišanu“ i u opasnosti, obično bih rekao: „Bože, ja sam svoju polovicu posla obavio ,sada ti uradi što je do tebe“ - pričao je optimista i veseljak fra Mirko koji je organizovao i zajedničku misu katolika i muslimana (prikazano u filmu).

Žila kucavica Sarajeva

„Tunel je bio životna arterija za opstanak grada. Mislili smo da je neko već odavno snimio neki dokumentarac o tome. Jer, praveći brojne reporterske bilješke i filmske sekvence i radijske priče za WDR sa svojom suprugom Slavicom uvidjeo sam da su stanovnici grada vrlo važno govorili o tunelu. Tunel je, nakon što sam uvidio da nema cjelovitog filma o njegovoj gradnji i značaju, postao tema koju smo pokušali dočarati Nijemcima i Evropljanima koji tako nešto teško ne mogu i zamisliti. Vjerujem da smo, makar djelimično, uspjeli u tome“ - rekao nam je novinar WDR i filmski režiser ove kuće iz Kelna Mihael Möller.

U ime redakcije filma koji je sniman dvije godine (2006.-2008) Sabine Rollberg WDR/arte i Jutta Krug WDR, istakli su da će film početkom jeseni biti prikazan u njemačkim kinima. Iduće godine „Sarajevski tunel“ biće emitiran i na njemačkoj Televiziji WDR, njemačko- francuskom televizijskom kanalu „arte“, te bosanskoj BHRT.

„Miha“ se nakon prikazivanja filma u kino dvorani „Ludwig-muzeja" uz samu Katedralu (oko 200 prisutnih) pobrinuo za malo „bosanske atmosfere“ i sa svojom Slavicom servirao je „taze jagnjetinu“! Kao „kod Ahme u Hrasnici“ dobacio je neko od „njemačkih Bosanaca“.

Autor: Zdravko Lipovac

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić