1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Tužba BiH za agresiju i genocid, protiv Srbije i Crne Gora

Predsjednik Srbije Boris Tadić je na Skupštini svoje stranke ocijenio tužbu BiH protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid kao jedan od najtežih i najkomplikovanijih problema i izazova u ovoj godini.

Uočljivo je da je on govorio isključivo o mogućim posljedicama samo za Srbiju, kao da Crna Gora nije više nije članica Državne zajednice:

«Mi ćemo se suočiti sa jednim izuzetno teškim procesom pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, pred kojim je Srbija optužena za genocid. Srbija se nalazi u velikoj opasnosti i ni po koju cijenu ne smije se dozvoliti da takva presuda padne na generacije naših sunarodnika, koji treba tek da nastave da žive pod našim imenom».

Jedan od razloga što crnogorsko rukovodstvo uporno radi na razdvajanju sa Srbijom jeste nedovoljna saradnja Beograda sa Haškim sudom, kao i tužba BiH za agresiju i genocid. Međutum, teško je vjerovati da će dobrovoljci iz Crne Gore biti tek tako amnestitrani, a ova republika oslobođena procesa, bez obzira da li ona postala nezavisna država.

Mandatar vlade Republike Srpske Milorad Dodik je u emisiji «Poligraf» otišao mnogo dalje:

«Smatram da Srbija treba da otvori sve svoje pravne mogućnosti i da ljude koji su činili zločine isporuči međunarodnim sudovima kako bi se, na taj način, skinuo sa Srbije i srpskog naroda. Dakle, ja sam se definitivno kao političar usprotivio tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore. Ukoliko se ta tužba završi presudom protiv Srbije i Crne Gore ja ću pozvati, ili vlada, narod na neprihvatanje jedne takve odluke. Jer, to nije korektno. Srbija jeste pomagala srpski narod u BiH u tim trenucima, ali pomagali su i drugi. Znate, zašto je neprihvatljiva ta tužba? Neprihvatljiva je zato što je nekorektna. U BiH su bile i regularne snage Hrvatske i zbog toga niko od Bošnjaka ili Hrvata nije našao za shodno da podigne tužbu protiv Hrvatske».

U krugovima beogradskih pravnika koji na tužbu BiH gledaju isključivo iz stručnog ugla, a ne patriotskog ili nekog drugog, preovladava želja da se nađe rješenje van Međunarodnog suda u Hagu. Među građanski orjentisanim ličnostima, međutim, uglavnom se smatra da Srbija i Crna Gora konačno treba da plate za ono što je u ime njihovih naroda činjeno tokom proteklih ratova. Uostalom, nisu usamljena mišljenja da će eventualna nezavisnost Kosova biti dio te ukupne cijene ratova i zločina koje su počinile srpske oružane snage.