1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Tuđmanu se ne bi svidjela današnja Hrvatska

Deset godina nakon njegove smrti, mišljenja o prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i dalje su podijeljena. S hrvatskim političkim analitičarom Davorom Gjenerom porazgovarali smo o Hrvatskoj "deset godina poslije".

Sporna figura prošlosti: Prvi predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman

Sporna figura prošlosti: Prvi predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman

DW: Prošlo je 10 godina od smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Kako gledate na godine Tuđmanove vladavine?

Gjenero: Tuđman je pokušao uspostaviti autoritarni režim na novoj osnovi

Gjenero: Tuđman je pokušao uspostaviti autoritarni režim na novoj osnovi

Gjenero: „Gospodin Tuđman je bio jedan relativno tipični tranzicijski postkomunistički vođa koji ne korenspondira s današnjim vremenom. Tuđman je bio nacionalboljševik koji je pokušao, nakon raspada komunističkog autoritarnog režima, uspostaviti drugi autoritarni režim koji bi bio zasnovan na nacionalističkom populizmu,. Taj režim je trajao dok je on bio živ. Njegovom smrću potrošila se i matrica tog režima. On s današnjom Hrvatskom nema neke realne veze, osim što nas grijesi iz njegova vremena još uvijek opterećuju.“

DW: Kako komentirate činjenicu da se i sam HDZ odrekao utemeljitelja kojeg više nema u stranačkim programima?

Ivo Sanader je reformisao HDZ

Ivo Sanader je reformisao HDZ

Gjenero: „Tuđmanov HDZ je bio nacionalistički populistički pokret koji se nije pokušavao vrijednosno profilirati niti se obraćao nekom jasnom političkom tijelu. Sanader je HDZ počeo transformirati u normalnu europsku konzervativnu stranku. On ju je pročistio na svojevrsnoj vrijednosnoj razini. Kosor je nastavila posao na antikorupcijskoj razini. HDZ stoga više ne korenspondira s onim što je nekoć bio.“

DW: Što je onda ostalo nakon Franje Tuđmana?

Gjenero: „Ostalo je 10 godina izgubljenog vremena, ostale su posljedice loše vladavine i rata koji se mogao, ako ne izbjeći, onda voditi daleko pametnije no što je bio vođen u Tuđmanovo vrijeme, s manje žrtava i razaranja.“

DW: O Tuđmanu isključivo govorite u negativnom kontekstu. Možete li o prvom predsjedniku reći išta pozitivno?

Gjenero: „Tuđman je bio predsjednik u vrijeme kad je Hrvatska stekla neovisnost. U ono vrijeme vladala je ideološka matrica prema kojoj se tvrdilo da bez Tuđmana ne bi bilo neovisnosti što, naravno, nije točno.“

DW: Da Tuđman može vidjeti Hrvatsku danas, mislite li da bio bio zadovoljan viđenim?

Tuđmanov mauzolej na Mirogoju

Tuđmanov mauzolej na Mirogoju

Gjenero: „Sasvim sigurno ne bi bio zadovoljan, osim možda nacionalističkim diskursom koji još uvijek tinja na medijskoj periferiji i političkim radikalizmom koji se održao na marginama političke arene, više izvan parlamenta, a manje na parlamentarnoj razini. Sasvim sigurno ne bio bio zadovoljan što je korupcija, koja je u njegovo vrijeme bila način rješavanja problema u zemlji, danas označena kao pojava prema kojoj treba uspostaviti nultu toleranciju. Sasvim sigurno ne bio zadovoljan s načinom na koji aktualna administracija na europkski način rješava blokade koje su se pojavile na hrvatskom putu prema Europskoj uniji, kao i s načinom na koji je predsjednica Vlade riješila slovensku blokadu.“

DW: Tuđmanov stariji sin Miroslav upravo se natječe u predsjedničkoj kampanji. Kako to da, sudeći prema anketama, nema većeg uspjeha među hrvatskim biračima?

Gjenero: „Upravo zbog toga što je ta matrica, koju je predstavljao njegov otac, potpuno istrošena i zbog toga što je ona marginalno utjecajna u Hrvatskoj danas. Nažalost, u Hrvatskoj postoji jedan drugi akter koji se ponaša kao da Hrvatska nema za sobom 20 godina političkog pluralizma. To je neovisni kandidat Milan Bandić, čovjek s ozbiljnim izgledima na ovom izborima, a koji je svoju političku matricu stvorio na osnovama političke ideologije Franje Tuđmana iz 90-ih, na svojevrsnom zatiranju političkog pluralizma. Njegov politički diskuras iracionalan je kao što je nekoć bio Tuđmanov.“

Izetbegović, Tuđman i Milošević na pregovorima u Dejtonu

Izetbegović, Tuđman i Milošević na pregovorima u Dejtonu

DW: Je li Hrvatska na dobrom putu? Pred europskim smo vratima, kriminalci sve teže dišu?

Gjenero: „Meni se čini da možemo govoriti o nekoliko faktora koji Hrvatsku prikazuju kao državu koja ima potencijal postati demokratska država. Kao prvo, Hrvatska ima relativno konsolidiranu političku arenu gdje su radikalne političke opcije potisnute na političku marginu. Hrvatska se prvi put ozbiljnije počinje suočavati s problemima korupcije, počinje ozbiljnije voditi računa o problemu svoje vjerodostojnosti u međunarodnoj političkoj areni. Politički sustav i zakonodavstvo uglavnom su harmonizirani s onim europskim. Javlja se svijest o potrebi proširenja europskog načela dobrog upravljanja i sve se češće govori o potrebi decentralizacije, a o centralizaciji kao ozbiljnom problemu. Na ekonomskoj razini nedostaje suvisla strategija ekonomskog razvoja. Nismo se suočili s jednim ozbiljnim pitanjem, a to je pitanje demografske zapuštenosti. Cijeli ovaj prostor, koji je bio zahvaćen ratom, pretrpio je strašnu demografsku i ekonomsku devastaciju, a nema naznaka razvoja suvisle politike demografske i ekonomske obnove.“

Razgovarao: Goran Prokopec

Odg. ured.: Azer Slanjankić