1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Trump? Brexit? Njemačkoj burzi je zapravo - svejedno

Protekla godina je na Njemačkoj burzi bila podjednako burna kao i politička zbivanja. Ali na koncu je indeks DAX ipak na rekordnoj vrijednosti jer i novca ulagača ima i više nego dovoljno.

"Prije su burze tjerale političare od sebe, danas je upravo obrnuto", kaže ekonomist ING DiBa Carsten Brzeski. Jer kao što se tresla politička pozornica, tako se 2016. tresao i parket burze. Ali na kraju se pokazalo i da je indeks njemačke burze DAX podnio baš sve: i Brexit, američke izbore, teroristički napad u Bruxellesu, puč u Turskoj... Jer na kraju godine je njegova vrijednost veća nego na početku 2016. (sa 10.485 na 11.475 na kraju 28.12.). Makar je kroz godinu bilo i prilično dubokih padova. Barem kada je riječ o investitorima na burzi, i dalje vlada povjerenje u gospodarske perspektive i dobit njemačkih poduzeća. A povrh toga - kamo inače s novcem?

Prvo je došla Kina...

2016. je počela ozbiljnim padom vrijednosti, u samo prvih šest tjedana ove godine je indeks 30 najvećih njemačkih tvrtki izgubio više od 18% svoje vrijednost. Jer iz Kine su došli podaci o lošoj konjunkturi, a tamošnje burze su doživjele masovni gubitak vrijednosti. Počeo se širiti strah da se Kinesko gospodarstvo neće uspjeti osloboditi ovisnosti od izvoza i usmjeriti se više na domaću potrošnju i usluge. To bi onda značilo "tvrdo prizemljenje" kada bi se morala suočiti s tom činjenicom.

Je li i Kina balon koji bi mogao puknuti? Već i pomisao na to je zaprepastila investitore

Je li i Kina "balon" koji bi mogao puknuti? Već i pomisao na to je zaprepastila investitore

Doduše, i na Zapadu su ekonomski stručnjaci poput profesora Clemensa Fuesta upozoravali kako nema razloga za paniku, ali i na burzama je zakon čopora mnogo snažniji od svakog zdravog razuma. Jer mnogi su sumnjali da Peking krivotvori gospodarske podatke kako bi barem izgledalo da je stanje bolje i da smiri nemire među kineskim investitorima. Tek kad su i u proljeće gospodarski pokazatelji koje jednostavno nije moguće krivotvoriti - na primjer potrošnja energije - pokazali da je kinesko gospodarstvo još uvijek na svojim nogama, onda su se i na Zapadu smirili duhovi. Ali usprkos tome su koncerni iz DAX-a koji uvelike ovise o Kini - poput BMW-a ili Daimlera - ostali veliki gubitnici ove godine.

Sport i novac

Za koncern iz DAX-a poput Adidasa godina poput 2016. jednostavno ne može proći loše. Jer ove godine je bila i Olimpijada i Europsko prvenstvo u nogometu pa su tako i dionice Adidasa rekorderi u ovoj godini. Na dnu ljestvice je institucija nad kojom se već dugo nadvijaju mračni oblaci: Deutsche Bank. Već početkom godine je Frankfurter Allgemeine Zeitung pisao kako "tržište ne vjeruje" ovoj najvećoj njemačkoj novčarskoj instituciji, a tijekom godine se vidjelo i koliko je to točno. Koncem rujna je vrijednost dionice banke pala na rekordno nisku razinu od ispod 10 eura jer su se čule bojazni kako će banka čak morati negdje naći novac da bi platila golemu globu koja je čeka u Sjedinjenim Američkim Državama.

U ovako sportskoj godini je i jasno tko je pobjednik...

U ovako sportskoj godini je i jasno tko je pobjednik...

Na zbivanja na burzi je ove godine opet uvelike utjecala Europska središnja banka. Njezin masovni otkup obveznica je povećao njihovu vrijednost - ali je istovremeno, već i vlastitom temeljnom kamatnom stopom, spustila dobit, odnosno kamate na takve obveznice. Temeljna kamata ESB-a je u ožujku spuštena na samu nulu, tako da su i ulagači masovno počeli tražiti način kako da i u tim okolnostima "oplode" svoj novac.

A onda je došao i referendum u Velikoj Britaniji o napuštanju Europske unije nakon kojeg više nikome nije bilo jasno, što će se događati. Je li to kraj londonskog Cityja? Ili možda čitave Europske unije? Tada se među ulagačima već počela širiti panika kako da još "spase" svoj novac i naravno da su im se državne obveznice zemlje poput Njemačke učinile kao rješenje. Njemačke obveznice su na tržištu već i prije padale "ispod nule", dakle ulagači su morali plaćati da bi Njemačkoj smjeli posuditi svoj novac, ali nakon Brexita su "u negativnu kamatu" po prvi puta pale i dugoročne, desetogodišnje njemačke državne obveznice. Berlin se još nikad nije mogao tako povoljno zaduživati i to je potrajalo sve dok u SAD-u nije postalo jasno da je došao kraj tom "besplatnom novcu" tamošnje središnje banke.

Glasine i nagađanja u neizvjesnim vremenima

Ono što jest bilo osobito za ovu godinu je i golema neizvjesnost koja je onda stvarala i svakakve glasine i nagađanja. Tako se čulo, obzirom da ESB doista ima sve veći problem naći dovoljno solidne obveznice koje bi otkupljivao, da će onda ESB početi otkupljivati i dionice da bi potakao izdavanje kredita. Ili da će jednostavno početi tiskati novac i direktno ga dijeliti ljudima kako bi potakao potrošnju. Naravno da je svatko pametan i u Europskoj središnjoj banci i u krugovima stručnjaka takve glasine nazivao glupostima, ali glasine su i dalje kolale.

Predsjednik ESB-a možda doista, kao što izgleda na ovoj fotografiji, misli da ima nadnaravne moći - makar su zvjezdice u aureoli obično atribucija Majke Božje. Ali ni ekonomski stručnjaci nisu sigurni, kamo vodi ova politika Marija Draghija.

Predsjednik ESB-a možda doista, kao što izgleda na ovoj fotografiji, misli da ima nadnaravne moći - makar su zvjezdice u aureoli obično atribucija Majke Božje. Ali ni ekonomski stručnjaci nisu sigurni, kamo vodi ova politika Marija Draghija.

Neke od njih su ispale i točne: na primjer da njemački Bayer želi progutati američki Monsanto. Doista, to preuzimanje "teško" 66 milijardi dolara će ostati zapisano kao najveća akvizicija nekog njemačkog koncerna u inozemstvu do sad. Ali to nije bilo jedino preuzimanje koje je uzbudilo burzu: svi su vidjeli kako kineski investitori dolaze na Zapad u kupovinu, među ostalih i njemačkog proizvođača industrijskih robota Kuka, strojeva Aixtron i da su čak zainteresirani za tvornicu Osram. Ne samo javnost, nego i vlade su s velikim oprezom promatrale taj trend i na koncu je intervencija iz Amerike zaustavila prodaju Aixtrona iz Aachena - jer on proizvodi i osjetljive proizvode iz vojne tehnike.

A onda je tu i već toliko dugo najavljivana fuzija burzi u Frankfurtu i Londonu. Gdje će onda biti sjedište takvog najvećeg tržišta kapitala Starog kontinenta? Mnogo toga je ukazivalo da će to biti London, ali nakon Brexita više ništa nije jasno. Još uvijek traje natezanje, ali odluka će pasti tek u 2017.

Makar u 2016. nije nedostajalo događaja i uzbuđenja, nije bilo mnogo događaja koji je inače redovito velik događaj sličan porinuću novog broda: izlazak neke nove tvrtke na Njemačku burzu. Samo osam tvrtki je "izašlo na parket" Njemačke burze, upola manje nego što ih je bilo 2015. Ali i među njima je ipak bilo rekordera: Innology, ekološki ogranak energetskog giganta RWE je matičnom koncernu donio 5 milijardi eura, što je najveći prihod nekog "novog" još od godine 2000.

A onda i otvorene laži

Osim glasina i špekulacija, ove godine su i u svijet financija došle i posve jasno netočne i neistinite vijesti. Tako su koncem studenog i Bloomberg ili France Press povjerovale laži koja je lansirana o francuskom građevinskom koncernu Vinci. Tvrdilo se kako su utvrđene velike netočnosti u poslovnim knjigama i kako se financijski direktor Vincija treba povući. U samo nekoliko minuta su dionice Vincija pale za 18% prije nego što su ozbiljni mediji utvrdili kako ništa od toga nije istinito. Je li to bila tek nečija pakost? Ili je netko namjerno lansirao tu netočnu vijest kako bi u špekulacijama ubrao milijune? Službe za nadzor trgovine vrijednosnicama još uvijek pokušavaju otkriti istinu...

Službe za nadzor ionako imaju posla, jer neki investitori doista glasinama i širenjem panike žele osvojiti nadzor nad nekom tvrtkom. Osobito prate djelatnost manjih kuća poput Wirecard i Ströer, jer takva taktika ponekad ima i uspjeha. Zapravo takav investitor kupuje tek razmjerno malenu količinu dionica, ali naveliko se hvali golemim količinama, povlači sve konce da bi upravu poduzeća na koje je bacio oko izložio pritisku i bacio pijesak u oči dioničarima na skupštini. Tako je investitor AOC doista uspio da farmaceutski koncern Sada promjeni sastav nadzornog odbora na način kako je AOC želio.

Čar burze i jest u tome što niti jedan dan nije kao neki drugi. Ali u ovako nemirnim danima mnogi žele i malo mirnija vremena u svijetu novca.

Čar burze i jest u tome što niti jedan dan nije kao neki drugi. Ali u ovako nemirnim danima mnogi žele i malo mirnija vremena u svijetu novca.

Njemačku središnju banku povrh toga sve više brine i utjecaj Flashboys-a na razvoj vrijednosti dionica. Tako zovu trgovce dionica koji te vrijednosnice drže vrlo kratko vrijeme i odmah ih prodaju čim nastane komešanje. Naravno, to čine i "ozbiljne" investicijske kuće i to čak ne osobno, nego računalima koja bilježe minimalne pokrete u vrijednosti i smjesta kupuju ili prodaju neku opciju, ali ovdje je riječ o drugoj taktici koja se najbolje može opisati riječima "udri i bježi". Nema pokazatelja da takvi "udarci" doista utječu na vrijednost neke dionice, ali svakako pridonose oscilacijama i još većim valovima na ionako nemirnom moru današnjeg svijeta financija.