1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Trolovi – monstrumi interneta

Oni su stvorenja iz nordijske mitologije. Čudovišta, koja u pričama i legendama prouzrokuju razne štete. Ali, postoje i u – virtualnoj – stvarnosti. Oni su internet-trolovi.

Svugdje su. Anonimni su. Oni su zlobni, proljevaju otrov i gorčinu. Vrijeđaju ljude. Prave probleme na forumima, društvenim mrežama, prodiru u wikije (stranice na kojima se mogu saznati i dodati informacije) i sabotiraju blogove. Njihov cilj je ometati komunikaciju na internetu. Trolovi vrijeđaju učesnike diskusija, ispuštaju rasističke parole. Trolovi sve znaju bolje,  gunđaju, nerviraju, gnjave. Neki su stručnjaci, drugi samo žele uništavati, kao dijete koje na plaži zgazi pažljivo izrađeni pješčani dvorac. Neki namjerno provokativno trolaju, a drugi u afektu – kada se posebno uznemire zbog nečega.

Ne morate ih dugo tražiti. Posebna vrsta su neki od fudbalskih navijača na Fejsbuku. Ti internet-huligani se nazivaju navijačima, ali ne kriju svoje razočarenje lošom izvedbom svoje ekipe. To se može dobro pratiti na stranici drugoligaša Fudbalskog kluba Keln: "Bezvoljni nesposobnjakovići!", "Debili!", "Gubitnici!", i: "Kreteni, hvala na uništenoj nedjelji!" Tako i drugi korisnici začuđeno mogu primijetiti kojom brzinom se nivo komentara pogoršava, pogotovo nakon poraza.

Screenshot der Seite Hatr.org

Screenshot njemačke stranice Hatr.org

Teško podnijeti

Gore stvari se mogu naći na stranici hatr.org. Na toj stranici su popisani zaista zli komentari trolova, koji se svakodnevno mogu pronaći na stranicama društvenopolitičkog sadržaja. Blogovi sa antirasističnim, feminističkim ili homofobnim sadržajem su najpopularniji ciljevi. Spominju se riječi za koje bi vas u "normalnom" životu odmah tužili. Od seksualno ponižavajućih psovki, preko ekstremno nasilnog govora i maštanja o mučenju do slavljenja Aušvica – ima svega. Kuća strave i užasa puna ljudi koji bi mogli biti vaši susjedi. Hatr.org prije otvaranja stranice upozorava: "Sadržaj može izazvati strah i traumatska sjećanja. Teško je podnijeti ga. Molim te razmisli da li se želiš konfrontirati s tim."

Ali hatr.org ne želi samo prezentirati sakupljena djela izbezumljenih nakaza željnih pažnje. "Mi želimo bezobzirno zaraditi na trolovima", piše na stranici. "Prikupljeni novac želimo dati na raspolaganje dobrim projektima." Zbog toga hatr.org na stranici ima rekalme, a zarađeni novac se donira u dobrotvorne svrhe. Tako se bukvalno od đubreta prave pare. Trolanje u dobrotvorne svrhe? Kad bi trolovi TO znali...

Svako može biti trol

Riječ trol je samo slučajno iz mitologije, jer na engleskom je "trolling" vrsta pecanja u kojoj se mamac provlači kroz vodu. Internet-trolovi isto tako žele upecati nešto. I to pažnju. Zbog toga općenito važi pravilo: "Don't feed the Trolls" – ne hranite trolove. To znači: ne reagovati, samo ih ignorisati.

Diogenes in der Tonne

Da li je i Diogen bio trol?

Ali, ima i drugih načina da se posmatraju trolovi. Komunikacijski dizajner Štefan Krapic (Stefan Krappitz) je svoj diplomski rad pisao o trolovima. On vjeruje da je trolanje neizostavni dio društva. "Starije je od samog interneta", rekao je Krapic za internet izdanje Cajta (Zeit-online), "o Diogenu iz bačve isto možete misliti da je bio trol. Živio je na pijaci u bačvi i ponekad urinirao na kritičare. Danas trolanje nudi umjetnički, politički potencijal." Trolanje kao umjetnost? Sasvim je moguće, smatra Krapic, ako se izostave zaista grozni govor mržnje i mobing na internetu: "Dobar trol ne nasmijava samo sebe, nego mnoge ljude."

Tako Peter S. na Fejsbuku uvijek vrednuje fudbalska i televizijska dešavanja zlobnim komentarima. Bilo da se radi o utakmici Fortune Dizeldorf ("Na stadionu nemiri i zahtjevi za povrat novca: šampanjac je prevruć") ili o novoj verziji velike subotnje TV-emisije "Wetten dass" ("Konje možemo eutanazirati. Nažalost, TV-emisije ne mogu rzati.") - on ne štedi nikog. Njegove rečenice, uvijek ispisane uz zli osmijeh, sakupljaju brojne lajkove i nasmijavaju čitatelje.

 Trol-kultura

Mogu li se trolovi i kultura spomenuti u istoj rečenici? Mogu. Jer, bilo da su zlonamjerni ili smiješni – trolovi su dio interneta kao i sve ostalo. Internet je slobodan, ne zna razliku između dobra i zla. Ostaje na korisnicima da to razlikuju. Ono što trolanje čini kulturom je što stvara sopstveni jezik, kod za određenu scenu, koji se uvijek iznova obnavlja.

***Screenshot darf nur in Zusammenhang mit einer Berichterstattung über die App verwendet werden*** Screenshot der Handy App SMS faces: Mit der app kann man jedes Foto verfremden. Hier wurde das so genannte trollface verwendet.

Mobitel aplikacija SMS face

Tako nastaju mnoge subkulture. Takozvani "trolfejs" (trollface) je prvo kružio po manje poznatim stranicama, pa poslije i po 4Chan-u, mjestu skupljanja internet-frikova svih vrsta. Sada je trolfejs dosutupan i kao aplikacija za mobitel s kojom se mogu mijenjati slike. Poznati su i "ragecomics" – kratki stripovi sa pričama koje se nikada ne završe dobro, nego glasnim "FFFFFFUUUUUU-". Iskrivljuju se slike mački, dodaju im se čudni komentari. Sve se ogromnom brzinom širi po mreži. To se još zove: meme. Iza skoro svega toga stoji kod, poruka, koja se obraća specifičnoj grupi. Možete shvatiti, ali ne morate. Mnoge stvari se preuzimaju i prenose jednostavno zato što izgledaju smiješno.

Manje smiješni trolovi, oni koji ljudima uzrokuju štetu i bol, ne mogu se otjerati sa interneta. Međutim, većina dobro posjećenih foruma i blogova imaju sigurnosne mjere. Postovi se prije objavljivanja uređivački kontrolišu i tek tada puštaju na stranice. Da se uprkos tome provuče zli komentar ne dešava se često.

Ipak se možemo i diviti posvećenosti koju kvalitetan trol pokazuje u svom poslu: bilo da se radi o sveprisutnim komentatorima (najpoznatiji primjer: pipo) ili oflajn pojavama kao što je "Alen B-faza", koji je harao sarajevskim tramvajima prije nekoliko godina i ovjekoviječio se u svakom. Ni na bosanskohercegovačkim stranicama ne moramo ići predaleko da bismo naišli na trola. U skoro svakoj diskusiji na internetu, naći će se neko da uvrijedi druge korisnike, iznese stav da nam je država previše zaostala, nacionalistički napadne sve ostale sudionike ili, na kraju, okrivi masone i CIA-u za sve što se desilo.

Autori: Silke Wünsch/Melina Borčak

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić