1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Troškovi terora

Teroristički napadi u Parizu su prouzročili brojne ljudske žrtve. Teror ima i gospodarske posljedice. Po mišljenju stručnjaka najviše bi mogli biti pogođeni turizam i trgovina.

S više od 80 milijuna posjetitelja godišnje Francuska je najomiljeniji turistički cilj u svijetu. Oko sedam posto, toliki je udio turizma u nacionalnom BDP-u. Bojazan da bi turisti ubuduće mogli zaobići Pariz ili cijelu Francusku dovela je u ponedjeljak (16.11.) do osjetnog pada vrijednosti dionica zračnog prijevoznika Air France i velikih lanaca hotela kao što je Accor.

"Sada naravno svatko razmišlja hoće li u dogledno vrijeme putovati u Pariz. Mnogi to neće učiniti“, kaže ekonomist Friedrich Schneider, koji se na Sveučilištu u Linzu intenzivno bavio gospodarskim posljedicama terorizma. „Ako promet u turizmu opadne, to bi moglo značiti gubitak prihoda od nekoliko stotina milijuna eura.“

Izravno su pogođeni i kafići, koncertne dvorane, organizatori koncerata i slične institucije. “Osiguranja će od njih zahtijevati visoke premije zato što se nalaze u ugroženom gradu i zato što osiguravatelji ubuduće neće biti spremni snositi rizik po dosadašnjoj povoljnoj tarifi”, kaže Schneider za DW.

Manje potrošnje?

Dr. Friedrich Schneider

Dr. Friedrich Schneider

Moguće je i da ubuduće građani zbog napada troše manje novca. To se neće odraziti na normalne, svakodnevne kupovine, ali hoće na luksuzni segment (zbog izostanka turista), uvjeren je Schneider. "Skupi modni butici u Parizu će u prvih pola godine nakon napada sigurno imati za 20 do 30 posto manji promet.“

U SAD-u se pak maloprodaja nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. brzo oporavila, kaže Jörg Krämer, glavni ekonomist Commerzbanka. "Promet je bio slab samo u rujnu“, napominje on za DW. Već tri mjeseca kasnije se stanje stabiliziralo.

Turizam bi mogao „preplašiti“ i investitore. Švicarski makroekonomist Bruno Frey u jednom je članku podsjetio na studije koje su istražile utjecaj napada na inozemne izravne investicije u Španjolskoj i Grčkoj u razdoblju od 1975. do 1991., kada su u obje zemlje zabilježeni brojni politički motivirani teroristički napadi. Inozemne direktne investicije u Španjolskoj su tada opale za 14 posto, a u Grčkoj za 12 posto.

Terorizam nanosi „veliku štetu“ i vanjskoj trgovini, tvrdi Frey, prije svega zato što su pojačane sigurnosne mjere i kontrole. On upućuje na analizu međunarodnoga trgovinskog poslovanja između više od 200 zemalja svijeta u razdoblju od 1960. do 1993. Po njoj je udvostručenje broja terorističkih napada prouzročilo “pad trgovinskog volumena između dvije zemlje za četiri posto”.

Neproduktivne investicije

Na drugoj strani se udio SAD-a u svjetskoj trgovini u godinama nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. „nije bitno smanjio“, kaže glavni ekonomist Commerzbanka Krämer. "Pojačane mjere sigurnosti nakon 9.11. nisu se negativno odrazile na svjetsku trgovinu.“

Skupe su u svakom slučaju bile sve te dodatne mjere poput angažmana dodatnih policajaca, sigurnosnog osoblja i kontrola. Iz ekonomskog kuta gledanja to su investicije koje nisu produktivne. „Kad bi se te izdatke imalo na raspolaganju na području obrazovanja ili infrastrukture, onda bi produktivnost bila bolja“, kaže Friedrich Schneider.

Francuska je već prije napada imala problema u obuzdavanju proračunskog deficita i visokog državnog duga: „Zato oni ne mogu jednostavno povećati broj policajaca ili pripadnika tajnih službi za nekoliko tisuća, a istovremeno druge izdatke ostaviti nepromijenjenima“, kaže Schneider. "Vjerojatno će biti ušteda na nekom drugom mjestu.“

Francuski borbeni zrakoplovi

Francuski borbeni zrakoplovi sudjeluju u bombardiranju položaja IS-a u Siriji

Skupi vojni udari

A više novca treba za vojne akcije. Francuski predsjednik je napade nazvao „ratnim činom“ terorističke milicije „Islamske države“ (IS), već u nedjelju je francusko ratno zrakoplovstvo bombardiralo položaje IS-a u sirijskom gradu Rakki.

"Proširenje vojnog sukoba košta puno novca“, kaže Schneider. "Zato će se proračunska situacija Francuske pogoršati.“ Već i prije terora u Parizu Europska je komisija bila mišljenja da Francuskoj u iduće dvije godine neće poći za rukom da poštuje pravila o deficitu. Proračun neke zemlje EU-a po njima može iznositi maksimalno 3 posto BDP-a.

Ukoliko se Francuska sad još više udalji od zadanih okvira, onda joj barem ne prijeti opomena iz Bruxellesa. „Zbog toga što napadi spadaju u kategoriju eksternih šokova, to se neće zaračunati u kriterije“, smatra Schneider.

Švicarski ekonomist Bruno Frey u svojim je istraživanjima došao do zaključka da politika ne bi trebala „jednostrano staviti sve na kartu korištenja vojnih i policijskih sredstava“ s ciljem borbe protiv terorizma. Puno je važnije, dodaje, „ukloniti dublje uzroke terorizma“.

Frey upozorava osim toga i da se gospodarstvo ne regulira previše u borbi protiv terora. „Decentralne strukture odlučivanja i proizvodnje neke tržišne privrede najbolje su sredstvo za ograničavanje gospodarskih posljedica terorizma.“

Preporuka redakcije