1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Trnoviti put BiH iz slijepe ulice

Štampa na njemačkom bavi se manama i prednostima Dejtona. Ukazuje i da se na Balkanskoj ruti ne puštaju više izbjeglice iz Afrike i Irana.

List Neue Zuercher Zeitung povodom 20 godina od Dejtonskog sporazuma donosi mišljenja tri bh.eksperta: politologa Nerzuka Ćurka sa Univerziteta u Sarajevu, inače rođenog Prijedorčanina i dvoje rođenih Banjalučana, istoričarke Armine Galijaš sa Univerziteta u Gracu i sociologa Siniše Maleševića sa Univerziteta u Dablinu.

Nerzuk Ćurak smatra da mirovni sporazum ima dobre i loše strane. "Dobra je što je Dejton sačuvao suverenitet i teritorijalni integritet zemlje. Negativna je što sprječava da u BiH nastane izdiferencirano društvo, koje bi bilo u stanju da se podredi euroatlanskim strukturama. To koči unutrašnja struktura BiH, sve dok postoje dva entiteta. Dejton sprječava ljude da izađu iz monoetničkog okvira i da se angažuju za politiku koja se bavi rješavanjem njihovih problema, ekonomskih, socijalnih i obrazovnih.

Siniša Malešević kaže da nikada i nije mislio da bi

Dejtonski sporazum mogao biti trajno rješenje.

On konstatuje da su mnoge mjere međunarodne zajednice, direktno nakon rata, kao što je uvođenje zajedničkih registarskih tablica, bile jako pozitivne. "Radilo se po principu mrkve i štapa i prvih godina je sve dobro napredovalo." Malešević međutim ističe da je kasnije došlo do stagnacije a da se posljednjih nekoliko godina bilježi nazadak i dodaje: "Pa ipak vjerujem da se međunarodna zajednica ne bi trebala povlačiti, prije nego što zemlja dobije Ustav, kojim se priznaje da se bh. društvo ne sastoji samo od Bošnjaka, Srba i Hrvata i da u sebi otjelovljuje različite interese."

Armina Galijaš smatra da Dejton služi kao izgovor za brojne nepravilnosti u zemlji. "Puno toga bi moglo funkcionirati i sa ovakvim Ustavom. Šta prljave bolnice i zapušteni školski toaleti imaju sa Daytonom?

Na pitanje odakle bi trebao doći impuls za takve promjene, istoričarka Armina Galijaš upućuje na lokalni nivo. "Postoje opštine poput Goražda ili Gračanice, u kojima fabrike proizvode, vlasti upravljaju i ljudi rade. To pokazuje da ljudi, ako se sami organizuju, uprkos Dejtonskog sporazuma, imaju dovoljno prostora da stvore ostrva blagostanja. Kada bismo jednog dana imali 50 takvih ostrva, promjena Ustava ne bi bila problem.

Može li BiH preživjeti izvan EU?

Veoma važno pitanje je da li BiH može preživjeti izvan EU? S tim u vezi Ćurak ukazuje da u regionu postoje dva konkurenta Evropskoj uniji: Rusija i Turska. "Oni koriste slabost i nepokretljivost EU. Rusija to radi u Srbiji i RS-u. Erdoganova vlada njeguje opet bliske odnose sa vođom Bošnjaka Bakirom Izetbegovićem i predstavlja se kao sila-zaštitnica. To je opasan razvoj situacije u BiH", ističe Ćurak.

Na pitanje da li je u BiH moguć novi rat, Siniša Malešević smatra da to nije isključeno. "Ne izgleda tako, ali nije izgledalo ni 1991. Nasilje je proizvedeno i njime je upravljano odozgo. To je iznenadilo bh. društvo koje nije nasilno, iako su ga tako željeli predstaviti. Tamo postoji duboko ukorijenjena kultura suživota".

Nerzuk Curak Universitätsprofessor Publizist und ehemaliger Journalist in Sarajevo

Nerzuk Ćurak

Nerzuk Ćurak smatra da može zamisliti rat samo kao sekundarnu posljedicu nekog evropskog konflikta dok Armina Galijaš kaže da bi ljude bilo teško mobilisati na rat. Ona ističe i da je medijska manipulacija sada komplikovanija, jer postoje alternativni mediji. Ali uprkos svih promašaja, ona smatra da u BiH postoje začeci građanskog društva.

Balkan razvrstava izbjeglice

Štampa na njemačkom pominje i ubistvo dva vojnika u Sarajevu. Navode da je atentator uzvikivao "Allahu Ekber!" i citiraju ministra odbrane Emira Suljagića koji je rekao da se "bez sumnje radi o terorističkom aktu, jer je počinilac bio u vezi sa osobama radikalnih vjerskih ubjeđenja".

List Tageszeitung u članku pod nazivom "Balkan razvrstava izbjeglice" piše: "Makedonija, Srbija i Hrvatska su po navodima UN-a, ograničili ulazak izbjeglica. Ove tri zemlje Balkanske rute puštaju isključivo izbjeglice iz zemalja pogođenih ratom Sirije, Iraka i Afganistana ali ne i Irance i Afrikance. Na grčkoj strani granice sa Makedonijom na stotine ljudi. Granični prelaz Idomeni je praktično zatvoren.

Serbien - Syrische Flüchtlinge an der Grenze

Izbjeglice na srbijanskoj granici

List Sueddeutsche Zeitung piše da je odluka da Srbija i Makedonija ne puštaju izbjeglice, koje ne dolaze iz Sirije, Iraka i Afganistana "obrazložena odlukom Slovenije, da u budućnosti vraća tzv. ekonomske izbjeglice. Opunomoćenik za izbjeglice vlade Srbije Aleksandar Vulin je izjavio da se u Srbiju neće pustiti niko, ko ne može nastaviti svoj put. Srbijanske vlasti su na granici sa Hrvatskom, prema navodima UNHCR-a, uskratile dalje putovanje grupi od 400 izbjeglica."

Frankfurter Allgemeine Zeitung nadovezuje se na ovu temu i ističe da u Austriji još uvijek puštaju sve izbjeglice, pa tako i Kosovare. Citira i šefa slovenačke opozicije Janeza Janšu. "Očita je veza između terora i talasa ilegalnih migranata. Bilo bi naivno misliti da 'Islamska država' neće iskoristiti priliku koju joj nudi izbjeglička kriza i inflitrirati se u Evropu". Jansa pledira da se samo žene i djeca prihvate kao izbjeglice", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.