Trinaest godina „Oluje“

Predsjednik dokumentaciono- informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac optužio je povodom 13. godišnjice protjerivanja Srba iz kninske krajine, hrvatske vlasti za opstruisanje povratka u ovu zemlju. U akciji „Oluja“ koja je počela 4. augusta, 1995. godine počinjen je etnocid, jer je sa područja Sjeverne Dalmacije, Banije, Like i Korduna protjerano oko 220 hiljada Srba, naglašava Štrbac i dodaje da ih je u četiri dana ove operacije oko 2 hiljade ubijeno: „Na evidenciji Veritasa nalazi se imena 1922 poginulih i nestalih Srba. Među tim brojem je 1192 civila što je 62 odsto civila od ukupne brojke poginulih i nestalih. Među tim civilima oko polovine je bilo starije od 60 godina.“

Još uvijek nije poznata sudbina 1173 lica jer Hrvatske vlasti ne dozvoljavaju ekshumacije grobnica u pojedinim oblastima, kaže Štrbac.

„...kupi šta imaš...“

U izbjegličkoj koloni 1995. godine u Banjaluku je došao i Javor Baljak. Namjera mu je bila privremeno da se skloni od ratnih dejstava. Nakon 13 godina još uvijek je u BiH sa suprugom i dvoje djece: „ Narod je krenuo, panika, užurbanost, kupi šta imaš i sa dvoje male djece ja i žena smo u auto stavili dio stvari najnužnijih, niti znam ni kud ni gdje.“

Žrtve progona nade polažu u sud u Hagu, u kojem je počeo proces protiv generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača. Tom prilikom u Banjaluci je promovisan i bilten pod nazivom 13 godina etnocida u kojem su prezentovani iskazi svjedoka u akciji Oluja.

Danas će u Banjaluci parastosom biti nastavljeno obilježavanje progona Srba iz kninske Krajine, kaže predstavnik sekretarijata za odnose sa međunarodnim sudom u Hagu, Janko Velimirović : „Parastos u 11 časova, nakon toga je polaganje cvijeća i vijenaca na groblju Sveti Pantelija a u organizaciji Kola srpskih sestara i Veritasa nakon toga je i tradicionalna daća.“

U Hrvatskoj je 5. avgust državni praznik koji se slavi kao dan pobjede i domovinske zahvalnost za akciju „Oluja“. „Oluja“ je počela 4. augusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vjeća odbrane na područija Banije, Korduna, Like i Sjeverne Dalmacije. Dan kasnije hrvatska vojska ušla je u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu.