Trilaterala u Mostaru: Što manje prošlosti zbog budućnosti, ali problem je sadašnjost | Politika | DW | 06.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Trilaterala u Mostaru: Što manje prošlosti zbog budućnosti, ali problem je sadašnjost

Trilateralnim sastankom u Mostaru, prvom nakon šet godina, usaglašena su nastojanja o zajedničkoj suradnji, europskoj budućnosti ali i što manjem polemiziranju o prošlosti. No, to će biti naporan put.

Trilateralnim sastankom u Mostaru lidera regije, članova Predsjedništva BiH Dragana Čovića, Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića te predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vućiča, poslana je poruka o nužnosti suradnje ovih zemalja u svakom pogledu kao i rješavanjem bilateralnih sporova te neupitnoj europskoj perspektivi ovih zemlja.

Na tragu zaključaka EK-a

Okvir sastanka državničke trilaterale u Mostaru, naglašeno je, bila je Strategija Europske komisije o zemljama zapadnog Balkana.

Od strane hrvatske predsjednice i srbijankog predsjednika istaknuto je stajalište poštovanja integriteta, suvereniteta i cjelovitosti BiH, razvoj dobrosusjedskih odnosa kao i nužnosti rješavanja pitanja međudržavnih granica, bolje suradnje na sigurnosnom polju ali i daljnjem razvoju ekonomske suradnje te iseljavanjem mladih.

Kako je to kazao predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović, BiH želi intezivnije krenuti ka europskom putu uz, kako je naglasio, potporu prijatelja iz Hrvatske i Srbije. No, o 'vrućem krumpiru', izbornom zakonu, nije se previše razgovaralo jer je, kako je to istaknuo član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović, to unutarnje pitanje BiH.

"U današnjim razgovorima govorili smo o strategiji proširenja Europske unije i tražili dodirne točke koje bi mogli unaprijediti naše odnose. Uvjeren sam da klima koju smo danas izgradili u budućnosti može pomoći izvršnim vlastima u sve tri države da rješavaju otvorena pitanja koja nas već dugo opterećuju i koja do sada nismo uspjeli riješiti, a primarno se odnose na našu budućnost", kazao je predsjedavajući Čović.

Njegov kolega iz Predsjedništva, Bakir Izetbegović naglasio je da je nova strategija EU šansa za unaprjeđenje odnosa i rješavanje međusobnih pitanja zemalja zapadnog Balkana. "Problem svake zemlje na Balkanu je iseljavanje ljudi i upravo stoga su pomirenje, reforma, izgradnja infrastrukture i smanjenje zapaljive retorike od velike važnosti.

Izetbegović je naveo da je "urgentan problem" pitanje Pelješkog mosta, ali je i istaknuo zadovoljstvo izjavom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović da Hrvatska neće kršiti prava BiH i pristup otvorenom moru.

"Insistirao sam na šest vodećih inicijativa EU-a, a to je pomirenje, prestanak zapaljive retorike, reforme, izgradnja infrastrukture, digitalizacija, jača suradnja po pitanju sigurnosti. U toj strategiji sadržan je bit problema u BiH. Što se tiče bilateralnih problema, insistirao sam na početku rada komisija koje bi pripremile odgovore za otvorena pitanja. Za dva sata ne možete to riješiti, možete samo napraviti listu pitanja", kazao je Izetbegović.

Ivanić: Dobri odnosi sa susjedima - dobri odnosi u BiH

Član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda kazao je da dobri odnosi u trokutu tri države-susjede omogućavaju i dobre odnose u samo BiH.

"Sama činjenica da je nakon šest godina održan ovaj sastanak lidera i ministara sama po sebi je pozitivna. Imamo puno zajedničkih stvari, infrastrukturu, dobre ekonomske odnose, međusobna razmjena jako raste i naši ljudi o tome imaju veliku korist i na tome treba raditi. Snažno vjerujem da je gradnja jedinstvenog tržišta, posebno za one koji nisu u EU, korisna svima i tu inicijativu gospodina Vučića podržavam i na tome treba raditi", kazao je Ivanić.

On je naveo i nadu u skorašnje rješenje oko dvojbi u gradnji mosta na Savi, pitanja mosta u Bratuncu koji bi bili pozitivni dokazi razvoja suradnje.

Hrvatska će poticati europske integracije

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ocijenila je uspješnim i korisnim mostarski sastanak na predsjedničkoj razini.

"Republika Hrvatska u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost BiH, konstitutivnu jednakopravnost na cijelom području, kao i europski put BiH i ostalih država na prostoru jugoistoka Europe i nastojati ćemo učiniti sve kako bismo pomogli i potaknuli proces europskih integracija", kazala je hrvatska predsjednica čestitajući BiH predaju odgovora na upitnik EK. Ovom prilikom ona je posebno naglasila nužnost nemiješanja međunarodne zajednice u unutarnje rješenje pitanja u BiH, navodeći kako je najbolji put da do konačnog dogovora dođe u samoj BiH.

Hrvatska predsjednica smatra kako se mogućnost suradnje vidi u prometnoj i energetskoj infrastrukturi, izgradnji koridora VC, razvojem željeznice, prstenom autoceste između Hrvatske i Srbije kao i zajedničkim nastupom sve tri države na inozemnim tržištima na područjima prehrambene industrije, IT tehnologije itd.

"Puno je tema kojih smo se dotakli, a demografsko pitanje i depopulacija svakako je jedno od zabrinjavajućih i vjerujem da u zajedničkoj suradnji možemo učiniti puno kako bismo osigurali ostanak i opstanak sva tri naroda u našim zemljama", zaključila je ona.

Vučić: Imamo mir i sigurnost, a ekonomska razmjena raste i to je najvažnije

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, između ostalog, posebno je naglasio ponos jer je upravo Srbija zemlja partner ovogodišnjeg Mostarskog sajma, što je ocijenio daljnjim razvojem ekonomskih odnosa.

"Ono što je meni najvažnije je što možemo zaključiti da danas imamo mir i sigurnost i jačanje naših trgovinskih i ekonomskih veza. Srbija je uvećala ekonomsku razmjenu sa Hrvatskom za 14,2 posto i došli smo do milijarde i 27 milijuna eura razmjene. Sa BiH je uvećana razmjena za 13,1, a ozbiljno rastu i uvoz i izvoz iz Srbije i to je nešto što je najvažnija posljedica svakog našeg političkog razgovora", kazao je Vučić.

No, on je kazao da razgovori među liderima regije nisu "nikada slatki" te da "imaju bezbroj naslijeđenih problema".

"Pokušavamo te probleme ublažiti i riješiti. Pokušavamo napraviti jedinstveni gospodarski ambijent i to nema veze sa nikakvom Jugoslavijom nego sa stvaranjem jedinstvenog tržišta u budućnosti i nitko mi neće uzeti pravo da govorim o toj jednoj hrabroj ideji budućnosti jer je to za nas pitanje života i opstanka jer nećemo spriječiti odlazak mladih sve dok oni ne budu imali posao i veće plaće", zaključio je Vučić.

Stanje teže nego što izgleda

Dok su uvodnim izlaganjima novinarima govorili o temama na kojima su razgovarali na dvosatnom sastanku, uskoro su se pokazale i prve nesuglasice.

Naime, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović kazao je da će se zbog izborne godine i retorike koju ona nedvojbeno nosi, sačekati na konkretnije rješavanje mnogih problema, prvenstveno oko pregovora rješenja problema međudržavnih granica. Na to mu je srbijanski predsjednik Aleksandar Vućić odgovorio kako "oni s tim nemaju problema jer su izbori u Srbiji završeni".

"Gospodin Izetbegović očito nije pročitao ono što je Srbija ponudila BiH. Stari je prijedlog da se vrši devijacija granice i ponuđeno je da granica ide sredinom Drine", repliciroa je bh. kolegu posebno navodeći da će se rješenjem i ovih pitanja doprinijeti i boljim osdnosima Bošnjaka i Srba.

Nakon malih nesuglasica Izetbegovića i Ivanića, član Predsjedništva Mladen Ivanić je zaključio:"Ja bih dodao da je stanje teže nego što smo i mislili i što to izgleda i da će ove teme jako opteretiti mjeseci koje dolaze unutar BiH i na to upozoravam već godinu dana, a pogotovo nakon izjava međunarodnih institucija koji su rekli da će nas čekati do travnja, i to je alibi svim učesnicima da ništa ne urade".

No, kako god bilo, za lidere regije stoji poziv srbijanskog predsjednika na budući, trilateralni sastanak u Srbiji, točnije Novom Sadu.

 

Preporuka redakcije