1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Trijumf razuma na sastanku u Ženevi

Rusija će odustati od podrške separatistima na istoku Ukrajine. Konačno. Time bi sastanak u Ženevi odista bio pun pogodak ako se sprovede ono što je dogovoreno, piše u komentaru Bernda Riegerta.

Dogovor EU, SAD, Ukrajine i Rusije je odista poruka mira uz uskršnje praznike koji se ove godine istovremeno slave i u katoličanstvu i u pravoslavlju. Sada je bitno da se narednih dana provede ono što je najavljeno: razoružanje separatista i drugih ilegalno naoružanih grupa u Ukrajini, oslobađanje zauzetih zgrada vlasti na istoku i jugu te zemlje.

Sve strane su se obavezale na deeskalaciju konflikta, uključujući i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.To je sigurno veliki korak naprijed, koji bi mogao doprinijeti smirivanju situacije.

Bernd Riegert

Bernd Riegert

Ukrajina je zauzvrat obećala da će sprovesti takve reforme ustava koje će voditi računa o interesima ruskog stanovništva. Doduše, Kijev je to obećao i prije sastanka u Ženevi. Pripadnici radikalne desnice u Ukrajini moraju također predati oružje. Sudski äe biti procesuirane i sve pojave antisemitizma.

Ono što je posebno važno je izjava ruskog ministra vanjskih poslova da njegova zemlja neće slati regularne trupe na istok Ukrajine. Lavrov se u Ženevi pojavio u iznenađujućoj ulozi goluba mira, ako se zanemari činjenica da još uvijek vladu u Kijevu ne priznaje kao legalnu. Možda su u Moskvi shvatili da bi, dugoročno gledano, raspad i privredni haos u Ukrajini samoj Rusiji nanio više štete nego koristi. SAD i EU to već nedjeljama ponavljaju. Čini se da je ta poruka konačno shvaćena.

Diplomatija može donijeti rješenje za krizu

Za pozdraviti je pristanak Rusije da OSCE kontroliše proces razoružanja i smanjenja napetosti u Ukrajini. EU, za sada, može po strani ostaviti prijetnje privrednim sankcijama Rusiji. To je svakako izazvalo olakšanje u Briselu, jer se na taj način izbjegava donošenje bolnih odluka koje su sporne unutar same Unije. Nema više opasnosti ni od blokade isporuka gasa i nafte. EU će pomoći u pregovorima Ukrajine i Rusije o izmirenju ukrajinskih dugova za gas.

Ova pobjeda diplomatije ima svoju cijenu. Krim je sada dio Rusije i tako će i ostati. SAD, EU i Ukrajina su ćutke prihvatile aneksiju Krima, koju smatraju protivnom međunarodnom pravu. Krim u Ženevi nije ni spomenut. Kriza u Ukrajini je razorila dobar dio, ako ne i cjelokupno do sada izgrađeno međusobno povjerenje. Ono se, uz mnogo truda i zalaganja, mora ponovo uspostaviti. Približavanje ili strateško partnerstvo, čemu su proteklih godina težili EU i Rusija, do daljnjeg je nemoguće.

Prema riječima Sergeja Lavrova, Rusija očekuje da će Ukrajina ostati neutralna, dakle da neće pristupiti nikakvoj vojnoj alijansi. Tom zahtjevu se moglo izaći u susret jer to ne želi čak ni vlada u Kijevu. Predsjednik SAD Barack Obama je rekao kako NATO nema takve ambicije. Sada je vrijeme da Rusija povuče svojih 40.000 vojnika sa ukrajinske granice, a da NATO ublaži verbalne prijetnje. Trebalo bi odustati od trajnog stacioniranja trupa NATO-a u Poljskoj, što je najavljivano.

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk je izjavio kako kako zaključci u Ženevi moraju biti "odvažni, snažni i mudri". Ta očekivanja su ispunjena. Ako se dogovoreno brzo sprovede, možemo se zajedno s Ukrajinom radovati koliko-toliko mirnijem Uskrsu. Sergej Lavrov je u Ženevi izjavio da Ukrajinci moraju sami odlučiti o svojoj sudbini. Za nadati se da predsjednik Vladimir Putin misli isto. Da li je njegova želja za vladanjem i moći zadovoljena time što je uzeo Krim?

Autor: Bernd Riegert

Odgovorni urednik: Faruk Šabanović

Preporuka redakcije