1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Tri mjeseca nakon havarije Fukushime

Bila je to katastrofa u koju je malo ko vjerovao i koja je prije tri mjeseca, 11. marta, pogodila Japan. Potres je izazvao cunami i fatalne posljedica u nuklearnom reaktoru Fukushime, čije razmjere još uvijek nisu jasne.

default

Fukushima

Jedan od havarisanih reaktora

Jedan od havarisanih reaktora

Prema posljednjem izvještaju japanskih vlasti nadležnih za nadzor rada nuklearnih elektrana, samo 5 sati nakon snažnog potresa i razornog cunamija uslijedilo je topljenje nuklearnog jezgra u reaktoru broj 1 u Fukushimi. Nijedan od brojnih sigurnosnih sistema za hlađenje u tom trenutku nije funkcionirao. Štapovi za sagorijevanje su se topili na dnu komore reaktora, oštetili je i najvjerovatnije probili sigurnosne omotače. Japanska vlada iznosi tu pretpostavku u njenom izvještaju Agenciji za atomsku energiju.

Nešto slično se, samo u dužem vremenskom razmaku, odvijalo i u blokovima 2 i 3. Postojala su i postoje pravila o tome kako treba postupati u ekstremnim situacijama u šta spada i nestanak struje na uređajima za hlađenje. Međutim, Haruki Madarame, glavni supervizor nad japanskim nuklearnim elektranama, priznao je nedavno na japanskoj televiziji: „Nisam pridavao mnogo pažnje toj mogućnosti da bi svi eksterni izvori struje mogli biti isključeni.“

Japan Katastrophe Erdbeben FLASH-GALERIE

Japan nakon potresa i cunamija

U posljednjih 20 godina ta pravila se nisu mijenjala. Haruki Madarame je na kraju izjavio: „Japanski eksperti za nuklearnu energiju su živjeli u svom svijetu i nije im pošlo za rukom da o tim stvarima slobodno diskutiraju i bez predrasuda. To predstavlja veliki problem. Neki ljudi vjeruju da su prirodne katastrofe, kao što je cunami, odgovorne za havariju. Ali, ja vjerujem da je to bio ljudski faktor.“

Kuda sa radioaktivnim otpadom?

Trenutno se u Japanu vrši provjera sigurnosnih mjera u 54 ostala nuklearna reaktora kako bi se one poboljšale. No, istovremeno se postavlja i pitanje da, ako je zakazao ljudski faktor, da li je svojedobno obećana stotinu procentna sigurnost nuklearnih elektrana uopšte moguća.

Kamere kompanije TEPCO zabilježile su trenutak kada je cunami pogodio nuklearku Fukushima

Kamere kompanije TEPCO zabilježile su trenutak kada je cunami pogodio nuklearku Fukushima

U Fukushimi 1 se nadležni još uvijek bave nekim sasvim jednostavnim pitanjima, naprimjer: Kuda sa visokoradioaktivnom vodom? Jedan glasnogovornik elektro-energetske firme TEPCO kaže: „Dnevno se može dekontaminirati 1.200 tona. Mi ćemo sa čišćenjem vode početi 15. juna.“

Uz pomoć specijalnih filterskih sistema voda, koja se pumpa za hlađenje u reaktore, trebalo bi da bude oslobođena od visoke radioaktivnosti tako da se iznova može koristiti za hlađenje. No, proći će još nekoliko mjeseci dok se ne stvori stabilan sistem za hlađenje reaktora 1,2 i 3. A onda i dalje ostaje pitanje: Kuda sa kontejnerima u kojima je spakovan radioaktivni otpad?

U njenom izvještaju Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, japanska vlada je iznova priznala da nadzorni organi moraju biti neovisni. Yotaru Hataruma, bivši rektor uglednoj tokijskog univerziteta, predvodi tim eksperata koji će istražiti nuklearnu katastrofu do koje je došlo, te greške koje su počinili političari, zatim firma TEPCO i nadzorni organi. On kaže: „Ako se u istrazi katastrofe ne krene od organizatorskih i strukturalnih nedostataka, neće će se doći do suštine problema.“ Privremeni izvještaj o tome će biti podnesen tek krajem godine.

Autor: Peter Kujath / Senad Tanović

Odg. ured.: Azer Slanjankić

Preporuka redakcije