1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Trgovina ljekarskim receptima

Koji ljekar, kojem pacijentu prepisuje koje lijekove, je povjerljivo. No, sudeći po jednom izvještaju ti podaci ne ostaju baš uvijek anonimni. Upravo to olakšava farmaceutskim koncernima reklamne kampanje.

Znaju li američki skupljači podataka koji ljekar prepisuje koje lijekove? - Ovo je pitanje koje nakon pisanja magazina Špigel Nijemci moraju svaki put sebi da postave. Ovdje se ne radi o špijunskim akcijama američke tajne službe već o uspješnom biznisu: trgovini ljekarskim receptima.

Apoteke ne rade same obračun

Apoteke ne rade same obračun

Saznanje o tome koje lijekove prepisuje jedan ljekar, farmaceutskim koncernima daje dragocjena uputstva o tome kako da prodaju svoje proizvode. Ali, podaci smiju biti proslijeđeni samo anonimno s obzirom da su recepti povjerljivi. Među onima koji prosljeđuju podatke je tzv. apotekarski računski centar. Ova "centrala recepata" od mnogih apoteka preuzima obračun koji je potrebno obaviti sa zdravstvenim osiguravajućim kućama. Oni dobijaju recepte, sortiraju ih, skeniraju i šalju osiguranjima koja onda moraju određenu sumu isplatiti apotekama. Ali, na tome se ne ostaje. Apotekarski računski centar dalje obrađuje te podatke i prodaje firmama koje se bave istraživanjem tržišta. A ove firme pak sve to upakuju u studije koje prodaju farmaceutskim koncernima.

Prema pisanju Špigela, u apotekarskom računskom centru u južnoj Njemačkoj, jednom od najvećih u zemlji, nešto je definitivno bilo pogrešno: podaci sa recepata nisu ostajali anonimni već u najboljem slučaju pod pseudonimom. Naime, ime i prezime pacijenta se zamijeni kodom, koji važi doživotno. I ti podaci su tako prosljeđivani američkom preduzeću IMS Helt (Health), jednom od gigantskih istraživača tržišta.

Skandal ili nije skandal?

Ovo je skandal i to dugogodišnji skandal, kaže Tilo Vajhert, komesar za zaštitu podataka u njemačkoj saveznoj zemlji Šlezvig-Holštajn u razgovoru za Dojče vele. "Ja na to gledam onako kao svaki iole dobar zaštitar podataka."

Tilo Vajhert: Ovo je skandal

Tilo Vajhert: "Ovo je skandal"

Bavarski inspektorat za zaštitu podataka, koji je nadležan za Apotekarski računski centar za južnu Njemačku drugačije gleda na stvari. Predsjedavajući inspektorata, Tomas Kranig, stao je u odbranu trgovine podacima s ljekarskih recepata. On kaže da je ovaj centar 2012. u potpunosti prekontrolisan. "Jer, ono što na kraju izađe je toliko komplikovano da se ne može pripisati nijednom ljekaru ili pacijentu posebno", kaže Kranig.

Interesantno za marketinške stratege

A upravo je to ono što žele farmaceutske kuće. Jer, s marketinške tačke gledišta su upravo ljekari oni koji su najinteresantniji. Farmaceutske kuće prodaju lijekove samo indirektno. One preporučuju lijekove ljekarima, ljekari ih prepisuju pacijentima, a pacijent s receptom odlazi u apoteku i tako se odvija prodaja. Prije nego što su imale podatke sa recepata, kompanije nisu mogle provjeriti koliko su njihovi marketinški radnici uspješni. Sa podacima koje dobijaju sve se promijenilo. "Farmaceutska industrija je oduševljena. Jer, iako je sve prilično skupo, po prvi put se može reći koliko su efikasni njeni predstavnici", kaže Roland Holc koji je nekada radio u farmakološkoj industriji. On dodaje da su "stalnim povećanjem pritiska na tržišta lijekova, koncerni željeli da dođu do što detaljnijih podataka."

Tomas Kranig ne vidi problem s rukovanjem podataka

Tomas Kranig ne vidi problem s rukovanjem podataka

Ovim su i regioni postali pregledniji, pa se sada bolje zna gdje se određeni preparati prepisuju a i ljekare je lakše identifikovati. No, njemačkim zakonom se 2007. ta praksa prekinula. Sada smiju da se prosljeđuju podaci iz regiona sa najmanje 300.000 stanovnika ili 1.300 ljekara. Zato su i mnogo interesantniji podaci na osnovnu kojih se može zaključiti šta svaki pojedini ljekar prepisuje svojim pacijentima. Sa podacima koji nisu u potpunosti anonimni, i koji se mogu povezati s određenim osobama, to bi bilo moguće. Tilo Vajhert kaže: "Očigledno je da se ti podaci koriste kako bi farmaceutski koncerni preko ljekara reklamirali određene lijekove. To je cilj ove obrade podataka".

Apotekarski računski centar iz južne Njemačke odbacuje optužbe i navodi da su tvrdnje magazina Špigel "u potpunosti pogrešne". A i američki istraživač tržišta IMS Helt podvlači da od ovog centra nije dobijao lične podatke. No, uprkos tome mnogi kritički gledaju na to što sa podacima rade Apotekarski računski centri.

Autori: Dijana Pesler / Svetozar Savić

Odg. urednica: Jasmina Rose