1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Trgovci ljudima ne znaju za recesiju

Trgovina ljudima cvjeta i u vremenima ekonomske krize. Polako poprima dimenzije koje ima trgovina oružjem ili drogom. Za žrtve se gotovo niko ne brine. Jedna od njih je i Jana Kohut iz BiH.

Trgovci ljudima često preprodaju žene kao roblje

Trgovci ljudima često preprodaju žene kao roblje

Najčešće žrtve su djevojke koje traže posao na zapadu

Najčešće žrtve su djevojke koje traže posao na zapadu

Od ekonomske krize ni traga ni glasa. Poslovi trgovaca ljudima vrlo su lukrativni. Potražnja je velika. Zahvaljujući internetu logistički poslovi teku kao podmazani. Cijela branša je dobro uvezana u mrežu. Za krijumčare robljem to su idealni tržišni uslovi.

Joy Ezeilo, nigerijska pravnica je specijalni izvjestilac UN-a za trgovinu ljudima. Njen zadatak je da trgovcima ljudma pomrsi račune:

„Trgovina ljudima je zločin sa najvećom stopom rasta u svijetu. Dolazi odmah iza trgovine oružjem i narkoticima. Radi se o zaradi koja se mjeri milijardama. Naš zadatak je učiniti sve da ova branša postane riskantna i da onima koji od nje profitiraju naprosto pokvarimo zaradu."

S obzirom da se trgovina ljudima odvija pod velom tajnosti, postoje samo grube procjene o tome koliko ljudi postaju žrtve. Mnoge djevojke se stide, plaše policije ili svodnika, tako da ne prijavljuju svoje mučitelje. Joy Ezeilo polazi od činjenice da godišnje 1,5 do 2,5 miliona ljudi postaju žrtve krijumčara ljudima.

Oteta pa prisilno podvrgnuta drogama

Symbolbild Prostitution Bordell

Djevojke se siluju, tuku, daje im se droga i prisiljavaju ih na prostituciju

Jedna od njih je danas 30-godišnja Jana Kohut iz Bosne. Tokom jedne psihičke krize ona je nasjela trgovcima ljudima. U jesen 2004. ona je oteta, zlostavljana, zatvorena i podvrgnuta drogama. Četiri mjeseca morala je kao prostitutka raditi u Sloveniji, dok joj nije pošlo za rukom da se oslobodi. Ako je iz toga nešto naučila, to je da se takvo nešto svakome može desiti.

"Rasprostranjeno je mišljenje da se takvo nešto dešava samo ljudima iz zemalja trećeg svijeta ili djevojkama, koje nemaju obrazovanja ili koje dolaze sa sela i ništa ne znaju. Ali to nije tako. Trgovina ljudima, na žalost, funkcionira vrlo jednostavno. Dovoljna je grupa od pet ljudi, da se duže vremena bavi tim poslom i zaradi dosta novca", kaže Jana.

Lak plijen

Trgovci ljudima koriste tešku situaciju u pojedinim zemljama, bilo da se radi o siromaštvu ili zemljama koje su bile pogođene ratovima. Ali i nedostak šansi za zaposlenje dovodi do toga da mnogi postaju lak plijen trgovaca ljudima.

Svejedno da li se radi o seksualnom iskorištavanju ili eksploatisanju ljudi kao radne snage, na tržištu modernog ropstva važe pravila ponude i potražnje, pojašnjava Jean-Philippe Chauzy iz Međunarodne organisation za migracije (IOM), koja se brine o žrtvama trgovine bijelim robljem:

„Polako ali sigurno dolazi spoznaja da je tržište bijelim robljem uvjetovano ponudom i potražnjom. Na početku lanca je klijentela, koja je spremna da plati za uslugu, bilo da je riječ o radu ili seksualnoj usluzi. Stoga mi sarađujemo sa zemljama, u kojima se to dešava", kaže Jean-Philippe Chauzy.

Žrtvama treba pomoć

Joy Ezeilo traži da se više uzmu u obzir žrtve i da im se pomogne. Neke zemlje ih odmah vraćaju u domovinu, odakle su dovedene.

„Prema žrtvama se vlasti ponašaju kao prema kriminalcima. One se hapse, odvode u zatvor i prema njima se ponaša kao prema ilegalnim useljenicima. Pomoć im je pružena u smislu da im se kaže: "Ako s nama budeš sarađivala, možeš ostati u zemlji." To ne ide. Mi tražimo pomoć za žrtve bez uslovljavanja. Ovdje se radi o kršenju ljudskih prava."

Flash-Galerie Niederlande Holland

Iz siromašnih evropskih zemalja djevojke se odvode u Zapadnu Evropu

Bivša žrtva Jana Kohut naučila je da se ne može pouzdati u vlasti i policiju. Ona traži manje ravnodušnosti. Sa čuđenjem je konstatovala sa kakvim se angažmanom ljudi u zapadnoj Evropi zalažu za nestale životinje. Ona smatra da bi se tako trebalo odnositi i prema ljudima:

„Kada se ukrade pas, oni alarmiraju policiju i najčešće se pas nađe u toku jednog dana. Svi se mobiliziraju, aktiviraju se timovi za traženje pasa. Čim neko vidi slično kuče, odmah daje informaciju o tome. Takvo ophođenje neophodno je i u slučajevima trgovine ljudskim bićima. Ako to već funkcionira s psima, moralo bi i s nama ljudima", kaže Jana.

Autor: Claudia Witte/Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić