1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Trenutak istine o Grčkoj odgađa se za poslije

Čak i program pomoći za Grčku ima kraj. Po svemu sudeći ovoj zemlji pomoć će biti potrebna i nakon što krajem 2014. istekne sadašnji program. O tome će biti riječi na sastanku predstavnika takozvane Trojke u Parizu.

Uskoro se navršava pet godina otkako je prezadužena Grčka gurnula evropsku monetarnu uniju u duboku krizu. Nakon toga je u pravcu Atine poteklo punih 240 milijardi eura kredita koje su izdvojile EU i MMF. Osim toga su privatni investitori morali da se odreknu 107 milijardi eura koje im Grčka nikada neće vratiti.

Predstavnici Trojke koju čine EU, MMF i Evropska centralna banka u Parizu počinju razgovore o daljoj pomoći za Grčku

Predstavnici Trojke koju čine EU, MMF i Evropska centralna banka ovog utorka (2.9.) u Parizu počinju razgovore o daljoj pomoći za Grčku

Sve to je malo pomoglo. Vladu u Atini danas pritišće dug od 320 milijardi eura. To odgovara vrijednosti od 180 odsto od ukupnog domaćeg proizvoda grčke privrede. Stopa dugova je tako mnogo veća nego uoči izbijanja krize. U odnosu na ovo brdo dugova, primarni višak u grčkom državnom budžetu od milijardu i po eura izgleda kao kap u vatri.

"U Grčkoj još uvijek vlada najveća stopa nezaposlenosti u EU. Imamo privredu koja se još od 2008. nalazi u recesiji. Mršavim primarnim viškom u budžetu moramo otplaćivati kamate i dugove. To neće funkcionisati", tvrdi Max Otte, ekonomista i menadžer jednog fonda akcija.

Novi oprost dugova?

I Joachim Scheide sa Instituta za svjetsku privredu sa sjedištem u Kielu vjeruje da, nakon okončanja programa pomoći, Grčka neće biti u stanju da samostalno izađe na kraj sa brdom dugova.

Joachim Scheide

Joachim Scheide

On zagovara dodatni oprost dugova toj zemlji, i to radikalan: "Prije će biti da moramo računati sa oprostom polovine dugova, nego da govorimo o samo deset ili dvadeset odsto."

Oprost dugova moraju pratiti mjere poput vođenja solidne budžetske politike te reforme strukture privrede. Za same Grke bi to, za početak, bilo ogromno rasterećenje. "Tada bi se mogli koncentrisati na druge projekte koji bi imali za cilj privredni rast. To bi odista mogao da bude novi početak", tvrdi Scheide.

Ipak, Grcima nije suđen novi početak. "Vjerovatno se strahuje da bi taj primjer mogao nagnati neke druge zemlje na slične ideje", nastavlja Scheide. Sve u stilu pitanja: A šta će se desiti nama ako nagomilamo dugove koje ne možemo da platimo?

Banke prave probleme

Max Otte

Max Otte

Max Otte ima još jednu pojašnjenje zašto se dugovi ne mogu baš jednostavno otpisati: "Dugovi su imovina banaka i velikih finansijskih fondova. Naravno da se oni protive tome, a politika nema snage da to tek tako progura."

Na kraju krajeva su zemlje eurozone u proljeće 2012. dale obećanje investitorima da je tadašnji otpis dugova Grčkoj bio jednokratan potez koji se neće ponoviti. U međuvremenu se polovina grčkih državnih obveznica nalazi u rukama javno-pravnih ustanova država EU. Stoga malo smisla ima rasprava o novom otpisu dugova mimo učešća država EU i Evropske centralne banke.

Nova strategija otpisa dugova

Kako vlade zemalja donatora ne mogu sebi dozvoliti da im njihovi birači prebacuju da novac bacaju u bure bez dna, neće biti tako jadnostavno "spakovati" treći paket pomoći za Grčku.

Ministri finansija Njemačke i Grčke, Schäuble i Stournaras, imaće očito još mnogo tema za razgovor

Ministri finansija Njemačke i Grčke, Schäuble i Stournaras, imaće očito još mnogo tema za razgovor

"Smišljena je nova strategija koja podrazumijeva da se u sve ovo više ne uvlače direktno i poreske platiše", navodi Scheide. Nova strategija glasi: smanjenje kamata i produženje rokova otplate za postojeće kredite. Eksperti to nazivaju "skrivenim otpisom dugova". Ove mjere su primijenjene već nekoliko puta, tako da ima malo prostora za dodatna smanjenja kamata ili odgode plaćanja. Prosječni kredit Grčke već sada ima rok otplate od 32 godine.

Drugim riječima: teško da će ijedan političar koji je danas na funkciji odista doživjeti otplatu tih kredita, čiji rokovi plaćanje se, teoretski gledano, mogu otezati do unedogled.

"Politička realnost je takva da se u slučaju potrebe za pomoći, sve učini da se nađe takvo "rješenje" koje samo produžava postojeće stanje", kaže Max Otte. Joachim Scheide iznosi pojašenje koje nije toliko diplomatsko: "Trenutak istine o Grčkoj se samo pomjera dalje u budućnost."

Preporuka redakcije