1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Treba liječiti bh. društvo

Nihad Penava28. oktobar 2006

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), sa sjedištem u Ženevi, objavila je svoju procjenu prema kojoj trenutno, kao posljedica rata, u Bosni i Hercegovini više od 10% stanovništva ima posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Zbog znatnog postotka nezaposlenosti i ovaj od 10% je u porastu.

https://p.dw.com/p/AUkr
PTSP u BiH u porastu zbog nezaposlenosti
PTSP u BiH u porastu zbog nezaposlenostiFoto: Bilderbox

Osobe koje pate od PTSP - a sklone su zapadanju u mentalne depresije, odnosno psihoze. Najugroženije kategorije su branitelji i ratni invalidi.

"To je zapravo reakcija na jako težak stres. To je jedini u klasifikaciji mentalnih, odnosno duševnih, oboljenja koji ima u dijagnostičkoj klasifikaciji jasno opisanu etiologiju. Znači, porijeklo, uzrok, tog poremećaja i uzrokom se smatra traumatski događaj. Ljudi koji prožive traumatski događaj uglavnom dožive stres."

Kaže Alma Pašalić, klinička psihologinja, pojašnjavajući osnovne pojedinosti PTSP – a. Dr. Alma Džubur Kulenović, spec. psihijatrije, kao osnovni uzrok visokog postotka PTSP – a u Bosni i Hercegovini vidi četverogodišnji rat.

"Ne možete reći da je doživjeti da vam netko ukrade torbicu u podzemnoj željeznici pa dobijete posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), jer je taj (napadač, op. a.) imao pištolj, jednako kao četiri godine biti kontinuirano prolongirano izložen dnevno masivnoj traumatizaciji. Čak kod civilne populacije, da ne govorimo o borcima, logorašima i žrtvama torture, koji su to također doživljavali prolongirano, kontinuirano i vrlo intenzivno."

Osnovni simptomi PTSP – a su, na određeni način, ponovno proživljavanje stresnog događaja, emotivna pobuđenost, razdražljivost ili agresivnost. PTSP se u različitim zemljama kreće od 1% do 14%. Dr. Džubur Kulenović vjeruje da je prisutnost PTSP – a u Bosni i Hercegovini ipak iznad procjene od 10 %.

"Možemo pretpostaviti da je prevalencija posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) u našoj sredini veća od ovih navoda."

Jedina preventiva od PTSP – a je socijalna stabilnost pojedinca, smanjeni rizik i planska strategija suočavanja sa stresom. Usluge pomoći osobama sa PTSP – om u Bosni i Hercegovi pružaju bolnice u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli, ali i 40 – ak centara za mentalno zdravlje u lokalnoj zajednici širom zemlje, kaže Vesna Puratić, "Zdravstvena mreža za jugoistočnu Europu Pakta stabilnosti".

"Moramo jačati usluge mentalnog zdravlja u zajednici. Rekla bih da je cijela regija nekako zahvaćena time da mora doći do transformacije zaštite mentalnog zdravlja."

Bosance i Hercegovce sa mentalnim poteškoćama zakonska regulativa izravno štiti, ali upravo ti zakoni često budu kršeni. Taida Kapetanović, psihologinja, smatra da se o PTSP – u treba javno govoriti kao o bilo kojoj drugoj zdravstvenoj poteškoći i tako smanjiti stigmu.

"Malo naše zdravstvo ulaže u istraživanja koja bi ispitala probleme mentalnog zdravlja kod ljudi. Bosna i Hercegovina upravo treba da oformi jednu radnu grupu koja bi bila na državnom nivou i da se dorade svi ti zakonski akti, to jest zakonski podakti, koji se tiču specifične problematike ljudi sa problemima mentalnog zdravlja."

Novi uzroci PTSP – a u Bosni i Hercegovi su loše socijalno – ekonomsko stanje i nezaposlenost, a koliko je je situacija zaista teška možda donekle govore završne izjave dr. Alme Džubur Kulenović i Alme Pašalić, kliničke psihologinje.

"Samo nemojmo očekivati da psihijatrija sređuje probleme koje trebaju raditi druge službe. Ja bih bila presretan čovjek kada bih sa svojim pacijentima na klinici se bavila samo njihovim psihičkim stanjem." (dr. A. Džubur Kulenović)

"Ono što se dešava, dakle, potrebno je liječiti na svim nivoima. Potrebno je liječiti društvo, potrebno je liječiti pojedinca. Jedno bez drugog ne daje baš neke rezultate." (A. Pašalić)