Treba li nova Noina arka? - UN-ova konferencija o zaustavljanju izumiranja biljnih i životinjskih vrsta
19. maj 2008
Godišnje se uništava 13 miliona hektara šume, što je poput tri Švajcarske. Stoga se u Bonnu održava najveća UN-ova konferencija sa ciljem da zaustavi trend odumiranja biljnih i životinjskih vrsta. I danas se polovina lijekova u Njemačkoj zasniva na biljnoj bazi. Globalno gledano 40% medikamenata zasnovano je na biološkim proizvodima i procesima.
Hrana, lijekovi, sastojci ili bioenergija, sve je to nezamislivo bez pluralizma biljnih i životinjskih vrsta. Ukoliko oni izumru, što se dešava brzinom od koje čovjeku zastaje dah, osnovi ljudskog postojanja dovedeni su pod znak pitanja. Njemački ministar za zaštitu čovjekove okoline Sigmar Gabriel: "Ako mi nastavimo da lovimo ribe kao do sada, time mislim na Međunarodno udruženje ribara, do polovine ovog stoljeća, a možda i prije, u moru više neće biti nikakvih zaliha ribe, ponavljam nikakvih, za koje bi se isplatio komercijalni lov. Mi smo za hiljadu ako ne i za desetine hiljada puta ubrzali prirodni proces odumiranja."
Velikom brzinom uništava se osnova ljudskog postojanja
Tako čovječanstvo strašnom brzinom uništava prirodni kapital. Slivovi rijeka se zatrpavaju i ustupaju mjesta naseljima, šume se uništavaju i pretvaraju u agrarne stepe. Gubitak mnogih biljnih i životinskih vrsta puno je brži nego što se može i zamisliti. Povući kočnicu i zaustaviti ovakav trend, to je cilj UN-ove konferencije u Bonnu.
Do 2010. godine nije ostalo puno vremena a i mali uspjesi vrijedni su pažnje, kaže njemački ministar za zaštitu čovjekove okoline Sigmar Gabrijel: "S druge strane se konvencija, koja treba da osigura biološku raznovrsnost flore i faune na svijetu, nalazi na raskrsnici. Ili ćemo mi ovdje u Bonnu uspjeti da dođemo do praktičnih i konkretnih ciljeva i rezultata ili će naši pokušaji propasti. U prvom slučaju, konvenciji će se udahnuti život, u drugom, ukoliko nam to ne uspije, međunarodna zajednica mora postaviti pitanje, zbog čega onda uopšte i donosi ovakve konvencije."
Da li će na kraju profit spasiti vrste?
Njemački ministar Gabriel na konferenciji prije svega želi postići da se zemljama, koje daju sirovine ali i znanje o lijekovima, koje se koristi u farmaceutskoj industriji, pruži odgovarajuća nadoknada i da oni ravnopravno, sa hemijskim koncernima, učestvuju u dobiti.
Kako bi se izumiranje flore i faune poput promjene klime urezalo u svijest ljudi, potrebno je objaviti izvještaj, kakav je objavio britanski ekspert Sir Nicholas Stern na debati o klimi: "Mi ćemo pokušati uraditi isto na konferenciji u Bonnu. Treba nam procjena stanja, odnosno cijene, koju će za takvo uništavanje biljnih i životonjskih vrsta morati plaćati naša djeca i unuci. Moramo postići da ovu temu dovedemo u centar političkog odlučivanja. U pogledu klime to je uspjelo jer je ugrožen ekonomski razvoj. Isto je i sa održanjem bioloških vrsta."
Prvi rezultati ovakve studije biće objavljeni na konferenciji u Bonnu. Čak će i kancelarka Merkel 28. maja otvoriti odlučujući dio konferencije, na kojem će ministri za zaštitu čovjekove okoline iz cijelog svijeta usaglasiti završni dokumenat.