1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Treći stupanj sankcija Rusiji: istinski udarac ili prazna priča

SAD i EU, nakon u nedjelju (11.5.) održanog referenduma na istoku Ukrajine, najvjerovatnije razmatraju treći stupanj sankcija Rusiji. Šta on podrazumijeva i kada i kako bi mogao biti uveden?

Šta podrazumijeva treći stupanj sankcija?

Tzv. treći stupanj sankcija proširio bi obim kaznenih mjera i bio usmjeren na specifičan sektor ruske privrede. Dok su prva i druga faza sankcija primarno bile usmjerene na pojedince i njihovu imovinu, treća faza bi trebala pogoditi firme odnosno velike korporacije, koje djeluju u specifičnim granama ili sektorima. U pomenute sektore, o kojima je Obama govorio u okviru trećeg stupnja sankcija, spadaju finansijske usluge, energetika, rudarstvo, metalurgija, mašinstvo i konačno odbrana i njoj podređene struke.

"Moja procjena je da kada govore o sankcijama po branšama ili sektorima da oni jednostavno misle na one sankcije koje ne pogađaju pojedince ili kompanije ali kojima se ograničavaju ili kompletno zabranjuju određene vrste trgovine ili transakcija između Rusije i EU ili između Rusije i SAD-a, kaže Maya Lester, pravnica i vrsna ekspertica u oblasti sankcija, koja je kao advokatica uspješno branila niz klijenata, koji su bili pogođeni sankcijama Zapada.

Šta treba da se desi da se prekorači crvena linija da bi Zapad uveo treću fazu sankcija?

USA Deutschland Pressekonferenz Merkel Obama 02.05.2014

Kancelarka Merkel i američki predsjednik Obama nakon razgovara 2. maja 2014.

U svojoj odluci o uvođenju sankcija Rusiji od 20. marta i 28. aprila, Vijeće Evropske unije je navelo da bi svi "budući koraci Ruske Federacije u pravcu destabilizacije situacije u Ukrajini vodili ka dodatnim konsekvencama koje bi imale velike posljedice za ekonomske odnose i to kada je u pitanju široki spektar privrednih grana". Sve do protekle sedmice se smatralo da bi neka vrsta ruske intervencije u Ukrajini bila odlučujući odnosno inicijalni stupanj "destabilizacije" koji bi doveo do uvođenja sankcija po branšama ili sektorima. To se promijenilo nakon sastanka Merkelove i Obame od 2. maja, kada su se oni deklarisali da se treća faza sankcija uvede ukoliko Rusija minira izbore u Ukrajini, planirane za kraj maja.

Kako brzo ove sankcije mogu biti implementirane?

SAD je spremna da ide u njihovu realizaciju, čim se donese politička odluka. Za to nije potrebna nikakva dodatna zakonska regulativa. "Za to već postoji izvršna odluka predsjednika, koja služi kao zakonska podloga za uvođenje sankcija. Do sada se po njoj međutim nije djelovalo", pojašnjava ekspertica za sankcije Lester. Za proširenje sankcija bi inače bili nadležni Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo finansija i u ovom slučaju posebno Ured za kontrolu porijekla strane imovine - Office of Foreign Asset Control (OFAC).

Symbolbild Russland Sanktionen

Trećom fazom sankcija bi bili pogođeni ruski enrgetski sektor, finansijska branša i Sektor odbrane

U EU je situacija sa sankcijama drugačija. "Koliko znam, u EU ne postoji trenutno nikakav zakon, koji bi dozvolio donošenje sankcija u određenim sektorima", pojašnjava Lesterova i dodaje kako bi se u EU s tim u vezi morala donijeti nova regulativa. "Za to bi bila potrebna odluka svih zemalja, članica EU, koje moraju odrediti koliko duboko treba da sežu restriktivne mjere protiv Rusije."
Iza kulisa pojedine članice EU i SAD najvjerovatnije već razgovaraju o tome koji zakoni dozvoljavaju sankcije u određenim sektorima. Čim bude postojao dogovor, te sankcije bi mogle biti usvojene brzom procedurom - naravno ukoliko ne bude razlika u stavovima, kojih je u prošlosti bilo napretek.

Da li se ovo ikada ranije desilo?

EU i SAD imaju veliko iskustvo sa nizom različitih sankcija. Trenutno su sankcije EU podignute u više od 30 zemalja dok su sankcije SAD-a na snazi u više od deset zemalja. U fokusu su posebno azijske i afričke zemlje poput Sjeverne Koreje, Sudana ili Zimbabvea. Rusija, kada su u pitanju sankcije, s obzirom na veličinu, ekonomski značaj i uvezanost njene privrede, igra u potpuno drugoj ligi.

Preporuka redakcije

"Zemlja poput Sjeverne Koreje, koja jedva da je uopšte integrisana u svjetsku trgovinu, ne može sankcijama izgubiti mnogo", smatra Thomas Biersteker iz Konzorcijuma za sankcije (Targeted Sanctions Consortium) iz Ženeve, grupe međunarodnih eksperata koja se bavi sankcijama UN-a. Politički bi moglo biti veoma komplikovano da se jednom globalnom igraču poput Rusije uvedu sankcije, koje bi snažno mogle pogoditi i same zemlje koje su se odlučile da uvedu sankcije.

Kako bi mogao izgledati scenario uvođenja trećeg stupnja sankcija?

Američka vlada bi najprije imenovala industrijske grane, pogođene ovim sankcijama. To bi bili energetski sektor, finansijska branša i naoružanje. Moguća posljedica: Giganti u domenu kreditnih kartica Visa i Mastercard bi bili primorani da se povuku iz Rusije. Ali eksperti za sankcije to vide samo kao posljednji korak. "Lično smatram da je vjerovatnije da dođe do manjih ali itekako primjetnih sankcija, kao što su recimo sankcije na kavijar ili votku", kaže Biersteker.

Koliko bi efikasne bile sankcije?

Čini se nerealnim da Zapad može natjerati Moskvu da odustane od aneksije Krima. Pa ipak je izbacivanje iz G8 - grupe najrazvijenijih industrijskih zemlja plus Rusije, stigmatiziralo Moskvu. Relativno blage sankcije, koje su do sada bile na snazi, mogle bi na rusku privredu tako uticati da Kremlj ipak dobro promisli o svojoj strategiji. Ali to se teško može utvrditi. "Stoga je možda od pomoći postaviti pitanje šta bi se desilo da Zapad nije uveo nikakve sankcije", naglašava Biersteker i dodaje: "Da su uslijedili samo diplomatski potezi i protestovanje, šta bi Rusiju zaustavilo da još agresivnije nastupi na istoku Ukrajine? Na Rusiju bi ipak mogle uticati posebno dugoročne sankcije. Da bi se jasno moglo utvrditi da li one djeluju ili ne Thomas Biersteker preporučuje da se one moraju podjednako dobro i planski pripremati kao što se priprema i jedna vojna intervencija.