1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Treći hrvatski predsjednik bh. Hrvatima tek rame za plakanje

Mesićev nasljednik će, po svemu sudeći, naslijediti i njegovu politiku prema BiH. Retorika će možda biti nešto drugačija, ali novi predsjednik teško da će biti od velike koristi bh. Hrvatima. Možda tek rame za plakanje.

Biralište u BiH

Na izbore će u drugom krugu izići i bh. Hrvati

Građani Bosne i Hercegovine završnicu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj mogu pratiti bez imalo uzbuđenja, poput nogometne utakmice u kojoj ne igra domaća momčad. Da hrvatski izbori u BiH nisu tema od njihova vitalnog interesa

Davor Gjenero

Davor Gjenero

pokazao je i prvi krug. Unatoč rekordnom broju biračkih mjesta odaziv je bio vrlo slab, manji no ikad. Politički analitičar Davor Gjenero navodi da postoje dva razloga za takvo što. Prvi treba tražiti u činjenici da su Hrvati počeli shvaćati da je Bosna i Hercegovina njihova država te da upravo ondje trebaju tražiti svoja politička prava. Prema Gjeneru, drugi razlog leži u političkoj apatiji bh. Hrvata, što je posljedica samog stanja u BiH, ali i svijesti da su u proteklim godinama služili tek kao politički instrument, tj, svojevrsni rezervoar glasova na kojem su se napajali hrvatski kandidati na izborima bilo koje vrste.

Prema Hrvatima mlako, prema Republici Srpskoj oštro

Gjenero je uvjeren da nasljednik Stjepana Mesića neće donijeti ništa novo za BiH: „Ono što je bila politika Stjepana Mesića u deset godina njegovog mandata postalo je opće mjesto u hrvatskoj politici. Ono što govori

Mesićev

Mesićev nasljednik neće donijeti ništa novo za BiH

Ivo Josipović samo je manje precizno, s manje političkog žara od onoga što je deset godina govorio predsjednik Mesić. U narednom razdoblju treba očekivati da će politiku prema BiH krojiti predsjednica Vlade Jadranka Kosor, a ne budući predsjednik Republike jer će biti izabran sa skromnim brojem glasova. Tko god bude izabran, on neće imati ni izbliza društveni ugled i utjecaj kakav je imao predsjednik Mesić.“

Drugim riječima, Hrvati u BiH od novog predsjednika mogu očekivati samo rame za plakanje i gotovo ništa drugo. Kad je riječ o Republici Srpskoj, Gjenero ne očekuje dodatno zaoštravanje odnosa jer ih je predsjednik Mesić zaoštrio koliko je god to bilo moguće.

Treći entitet – zašto ne?

U nedjelju, 10. siječnja, će Hrvatska izabrati trećeg predsjednika. Nakon prvog kruga knjiga je spala na dva slova – Ivu Josipovića i Milana Bandića. Između dva izborna kruga Bosna i Hercegovina nije bila tema ove dvojice kandidata za Pantovčak. Birače su radije odlučili privući nabacujući blato jedan na drugoga. Stoga valja ponoviti njihova već dobro poznata razmišljanja o BiH.

Josipović i Bandić

Obojica bi nešto, a ne znaju što

Milan Bandić, koji je u prvom krugu bogato naplatio svoje hercegovačko porijeklo, ne bježi od trećeg entiteta. Smatra da Hrvati trebaju sjesti za stol s ostala dva konstitutivna naroda i dogovoriti izgled buduće države. Ako bi dogovor propao, Bandić je uvjeren da se hrvatski entitet neće moći izbjeći. Bandić također rado podsjeća kako je skrb o bh. Hrvatima ustavna zadaća predsjednika republike, ali nerado govori na koji bi način o njima skrbio.

Treći entitet nije neprivlačan niti Ivi Josipoviću. Iako dolazi iz stranke koja s neodobravanjem gleda na činjenicu da hrvatski državljani iz cijelog svijeta, pa tako i iz BiH, glasaju na hrvatskim izborima, Josipović im takvo pravo ne bi ukinuo. Zalaže se za neki novi model koji bi uredio glasanje dijaspore na hrvatskim izborima. A o kakvom bi modelu bilo riječ, ne zna ni sam.

Autor: Goran Prokopec

Odg. urednica: Marina Martinović