1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Trbuhom za kruhom u omraženu zemlju

Njemačka bilježi najveći priliv useljenika u posljednjih 10 godina. Najveći porast useljevanja zabilježen je upravo iz Grčke, iz zemlje u kojoj Njemačka uglavnom važi kao neprijatelj broj 1.

Ono o čemu su njemački mediji tokom posljednjih mjeseci nagađali ili nagovještali, sada je dobilo potvrdu sa najvišeg mjesta u Njemačkoj kada su u pitanju brojke koje se odnose na useljevanje. Kako je sredinom maja objavio njemački Državni ured za statistiku u Wiesbadenu, iz Grčke se prošle godine doselilo 24.000 ljudi, što je za 10.000 više nego 2010. To predstavlja porast od gotovo 90 odsto. Razloge za takav razvoj ne treba tražiti dugo. Dovoljlno je baciti pogled na useljeničke statistike da bi se shvatilo kako se na drugom mjestu po broju useljenih nalazi Španija, još jedna zemlja koja se bori sa dramatičnom ekonomskom krizom i zastrašujućim stopama nezaposlenosti, koja među mladima prelazi granicu od 45 odsto. No, istodobno sa pogoršanjem ekonomskog stanja u južnim članicama Evropske Unije pojačan je i priliv useljenika iz tzv. novih članica, Poljske, Mađarske, Bugarske i Rumunije. Za ove zemlje je prošle godine isteklo ograničenje useljevanja u Njemačku što se, u kombinaciji sa njemačkim privrednim uzletom, odmah odrazilo i na useljeničke statistike.

"Ozračje dobrodošlice"

Deutschland Einwanderung Symbolbild

U Njemačkoj se na useljenike još uvijek ne gleda sa oduševljenjem. Predsjednik Njemačkog saveza poslodavaca Dieter Hundt je svjestan da se u društvu nešto treba mijenjati ukoliko se želi utaliti njemačka glad za stručnjacima iz inostranstva. "Mislim da je najvažnije stvoriti ozračje dobrodošlice kako bi ljudima koji nam dolaze pokazali da su oni ovdje zaista i poželjni", rekao je Hundt. Realnost je, međutim, drugačija.

Odlazak u zemlju Angele Merkel

Njemačka vlada nastoji da olakša uvjete useljavanja stranaca iz zemalja koje ne pripadaju Evropskoj uniji. No, oni su još uvijek znatno strožiji nego za građane Unije. Stranci, koji dolaze van granica Evropske unije moraju biti stručnjaci sa akademskim obrazovanjem, moraju imati osigurano stalno radno mjesto, a stalnu boravišnu dozvolu stiču tek nakon tri godine boravka.

Raspoloženje prema Nijemcima među useljenicima je na veoma niskoj razini. Na izborima bodove sakupljaju oni političari koji pojačavaju neprijateljsku sliku prema Njemačkoj. Mnogi useljenici stoga svoj odlazak u - kako kažu - "zemlju Angele Merkel" drže u tajnosti.

Autori: Nocolas Martin / Nenad Kreizer

Odg. ured.: Senad Tanović