Traži se strategija protiv terorista u Siriji i Iraku

Sunitska teroristička organizacija "Islamska država" (IS) učvrstila je svoju vladavinu u širokim dijelovima Iraka i Sirije. Irački Kurdi i šiiti su istina uz pomoć američkih zračnih napada uspjeli potisnuti borce IS-a iz svojih sela, ali su džihadisti u Siriji ipak uspjeli osvojiti strateški važan vojni aerodrom. Odlučujuća pobjeda nad grupama IS-a je čini se daleko. Do sada nema jasne strategije kako da se terorističke grupe uspješno suzbiju u obje zemlje.

Područja koja su pod kontrolom IS-a na sjeveru i zapadu Iraka i sjeveroistoku Sirije su povezana. Radikalni borci mogu svoje teško naoružanje, među kojima su ukradeni tenkovi i artiljerija, po želji transportovati iz Sirije u Irak´i obrnuto.

Posebno Sirija važi kao dobro mjesto za povlačenje džihadista. Stoga američki zračni napadi u Iraku ne mogu ozbiljno ugroziti "Islamsku državu", smatra André Bank, ekspert za Bliski istok na hamburškom GIGA Institutu. "To nema smisla ukoliko se IS srednjoročno želi protjerati iz regiona", kaže Bank u razgovoru za Deutsche Welle. Za održivo rješenje potrebna je sveobuhvatnija strategija, i prije svega strategija koja nema vojni karakter. U vojni dio strategije se međutim ubrajaju napadi na pripadnike Islamske države u Siriji.

Različiti uvjeti u Siriji i Iraku

Politički preduvjeti za zračne napade u Siriji su drugačiji nego u Iraku. Dok američko vojno vazduhoplovstvo napade u Iraku izvodi na molbu vlade u Bagdadu, jedan takav zahtjev iz Sirije se ne može očekivati. Režim predsjednika Bašara al-Asada neprijateljski je raspoložen prema Zapadu. Također su i Rusija i Iran kao saveznici Asada do sada odbijali sve inicijative Zapada i arapskih zemalja za Siriju.

Rusija je ulaganjem veta blokirala više rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. U borbi protiv "Islamske države" postoji međutim podudaranje interesa između Zapada, Rusije i Irana, kaže ekspert iz Hamburga. Sve strane u radikalno-sunitskom džihadizmu vide prijetnju.

Problematični bi bili zračni napadi SAD-a na ciljeve IS-a u Siriji i zbog toga jer bi direktno išli u prilog režimu u Damasku. Asadova vlada je u troipogodišnjem ratu, u međuvremenu masivno oslabila svoje protivnike, boreći se u prvom redu protiv sekularnih ustaničkih grupa dok je radikalnim islamistima očigledno dugo vremena dozvoljavala da djeluju. To je pomoglo terorističkoj grupi IS da proširi svoju poziciju u Siriji. Kako navodi Bank, Asadov režim ima jak interes da IS, iako oslabljen, ostane na sirijskoj teritoriji.

IS je potreban da bi se mogla koristiti retorika: "Mi smo sekularni režim koji se bori protiv terorista", kaže Bank. I zaista, režim u Damasku se optužuje za najteže povrede ljudskih prava i ratne zločine. Stoga Bank upozorava da akcije protiv IS-a na sirijskom području, ni u kom slučaju ne smiju ići u korist režimu. "Postoje međutim naznake da se nažalost upravo to dešava," kritikuje Bank.

Obama mora predstaviti strategiju

Američki predsjednik Barack Obama želi u srijedu (10.9.) pojasniti strategiju buduće američke borbe protiv IS-a. Michael Stephens, zamjenik direktora za Bliski istok britanskog Royal United Services Instituta (RUSI), očekuje tri stvari od Obaminog govora. Američki predsjednik najprije mora jasnije definirati ciljeve vojnog angažmana. Pored toga, on mora predočiti koju ulogu trebaju u regionu imati zemlje u kojima je većinsko sunitsko stanovništvo. "Da li su one dio strategije razvoja ili vojne strategije?" pita Stephens osvrčući se na zemlje Golfskog zaljeva. Na trećem mjestu je neophodan humanitarni plan. Tako mora postati jasno šta se treba desiti sa područjima koja su pod kontrolom IS-a.

Stephens kao i ekspert iz GIGA Instituta Bank naglašavaju da su pored vojnih napada bitni politički i humanitarni faktori. IS je izraz političkih, društvenih i konfesionalnih problema u regionu. U Iraku bi IS mogao postati jak, zato se mnogi suniti u zemlji u kojoj živi većinsko šiitsko stanovništvo, osjećaju diskriminiranim.

Uprkos tome, u ovoj zemlji postoji neka vrsta nacionalnog osjećaja, kaže Stephens. U tom pravcu bi se trebala usmjeriti moguća politička rješenja. Bagdad se zato ozbiljno mora početi brinuti o svojim provincijama. U Siriji će to biti teško moguće. "Sirija zapravo više ne egzistira kao država", kaže Stephens. Čak i kada "Islamska država" tamo bude pobjeđena, postavlja se pitanje, šta dolazi na njeno mjesto. "Da li kontrolu nad tim područjem treba ponovo preuzeti režim?" pita kritično Stephens. To kako on kaže, ljudi u Rakki i Deir al-Soru neće prihvatiti.