Tračak nade za privredu eurozone

Pozitivan razvoj situacije ima u prvom redu da se zahvali privrednom rastu koji je ostvaren u Njemačkoj i Francuskoj, piše Die Welt i dodaje:

"U državama na periferiji eurozone u drugom kvartalu je čak došlo do smanjenja učinka privrede. Izuzetak je Portugal. Ukupno gledano, cijeli region se ipak nalazi na dobrom putu. Produktivnost je povećana, konkurentnost raste, a time i izvoz. Brojne bolne mjere štednje sprovedene proteklih godina čini se da daju rezultate. Pozitivan razvoj događaja ipak ne znači da je kriza u eurozoni prošla. O tome nema ni govora sve dok u kriznim zemljama i dalje postoji armija nezaposlenih. To što su u Španiji i Grčkoj više od polovine mladih bez posla ne predstavlja samo ličnu tragediju za svakog od njih, nego nosi i opasan potencijal socijalnih nemira. Zbog toga ove države moraju nastaviti s procesom reformi", piše Die Welt.

"Brod leži na boku u vodi"

Privreda je zabilježila rast, firme investiraju više nego ranije, akcije na berzama rastu. Sve ovo ipak nije razlog za slavlje, smatra također i list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

"Dno na kome se stajalo i nije tako daleko. Još uvijek postoje razlike između sjevera i juga Evrope. U Italiji i Španiji je, šta više, došlo do smanjenja učinka privrede, mada je taj pad bio nešto manji nego u prethodnom periodu. U trećem i četvrtom kvartalu bi ove zemlje koje su treća i četvrta privredna sila eurozone, mogle zabilježiti i mali rast. Znači li to da je sve opet u redu. Naprotiv!

Onaj ko gleda samo u statistički pokazatelj rasta privrede brzo previdi neiskorištenost kapaciteta pogona u državama južne Evrope. Stotine fabrika stoje prazne. Neiskorištenost kapaciteta je na istom nivou kao i u doba svjetske recesije prije pet godina. Ako eurozonu poredimo s brodom, onda se taj brod opasno nageo na bočnu stranu. Dio kabina se nalazi pod vodom, a putnici se bore za zrak. Kabine sa suprotne strane se nalaze visoko iznad nivoa mora. Prvenstveno građani Njemačke ne osjećaju direktno posljedice krize. Ipak i oni su ugroženi jer i oni daju garancije za ostanak broda na vodi - preko učešća u fondovima za spas eura", stoji u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Grčka i dalje rupa bez dna

Frankfurter Rundschau upozorava kako, bez obzira na pozitivan sveukupni razvoj privrede, po svemu sudeći predstoji još jedna akcija u kojoj bi se Grčka morala spašavati bankrota:

"Evropljani se moraju najkasnije početkom naredne godine pripremiti na novi kreditni program za Grčku, stoji u jednom internom dokumentu Centralne banke Njemačke. Slično je nedavno pisalo i u jednom izvještaju MMF-a.

Za kancelarku Angelu Merkel ove najave dolaze u nezgodnom trenutku uoči izbora. Ona želi da po svaku cijenu izbjegne debatu o novom oprostu dugova Grčkoj jer u međuvremenu većinu kreditnih papira ove zemlje u svojim rukama drži javni sektor. To znači da bi se, za razliku od prošlog oprosta duga Grčkoj kada su svoj novac izgubile privatne banke i investitori, ovaj put to desilo njemačkim poreskim obveznicima.

Ekspert opozicionog SPD-a Carsten Schneider proriče "bolno otrježnjenje" koje će nastupiti na jesen. "Kancelarka uoči izbora laže Nijemce kada negira da je Grčkoj potrebna dodatna pomoć", prenosi Frankfurter Rundschau riječi SPD-ovog eksperta.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić