1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Transrodne osobe u Njemačkoj

Igra sa spolnim identitetima: Drag-queen i pobjednica Eurosonga Conchita Wurst savršen je primjer za to. No koliko su Nijemci tolerantni prema transrodnim osobama? Pogled izvan kulisa šoubiznisa.

Jesam li ja muškarac ili žena? To je pitanje Liisu Seefried iz Erlangena pratilo već od rane dobi. U njoj je samoj odgovor na to pitanje s vremenom bio sve jasniji, ali njezina vanjština nije odgovarala onomu kako se ona osjećala iznutra. Naime, Liisa Seefried je odrasla kao muškarac. Tako bar piše u njezinom rodnom listu. Tek je s 45 godina skupila dovoljno hrabrosti da kaže: „Osjećam se kao žena.“ Okolina je na njezino priznanje reagirala otvoreno i s razumijevanjem, priča Liisa u razgovoru za DW. No put do vlastitog spolnog identiteta nije kod svih transseksualnih osoba bio tako jednostavan.

Transseksualne ili transrodne osobe, izraz koji preferiraju mnoge udruge koje se zalažu za prava tih ljudi, drukčije shvaćaju svoj spolni identitet nego što im to piše u pasošu. To su ljudi koji imaju osjećaj da su se rodili u krivom tijelu i koji se ne mogu identificirati sa svojim fizičkim spolnim obilježjima. Ne zna se točno koliko transrodnih osoba živi u Njemačkoj. Patricia Metzer iz Njemačkog društva za transrodni identitet i interseksualnost procjenjuje da je između 20.000 i 80.000 ljudi u Njemačkoj transseksualno. „Transseksualne osobe su vidljive samo onda kada kažu: „Stoj! Imam krivi spol. Moram svoju vanjštinu prilagoditi svom unutarnjem osjećaju“, kaže Metzer.

Simbol za transseksualnost

Simbol za transseksualnost

Kritike na račun Zakona o transrodnim osobama

Tko svoj identitet želi živjeti i prema van spada pod Zakon o transrodnim osobama. S tim bi se zakonom trebalo regulirati pod kojim uvjetima muškarac može postati žena ili žena muškarac. Zakon je stupio na snagu 80-ih godina 20. stoljeća, ali od njega je danas ostao još samo „rupičasti švicarski sir“, kako je to formulirala Patricia Metzer. Nekoliko je pogođenih osoba već podnijelo tužbe pred Njemačkim ustavnim sudom – i to s uspjehom. Između ostalog i protiv propisa da se za promjenu stanja i imena osobe, kako se promjena spola naziva u stručnoj njemačkoj terminologiji, mora doista i promijeniti spol. Njemački ustavni sud tu je odredbu ukinuo 2011. godine. Andreas sad može postati Andrea ili Petra Petar i bez operacije. Ni bračni se parovi više ne moraju razvesti u slučaju da jedan partner promijeni spol.

No zakon je i dalje na meti kritika. Mnogi psihijatri, ali i organizacije za samopomoć smatraju da je Zakon o transrodnim osobama zastario i da je jednostavno ponižavajući. „Bilo bi jednostavnije kad bi pogođene osobe mogle reći stručnjacima da su muškarac ili žena i kad bi nakon toga mogli jednostavno promijeniti papire“, tvrdi Patricia Metzer koja se već dugo zalaže za veću prihvaćenost transrodnih osoba.

Bernhard Breuer Diplom-Psychologe Bonn

Psiholog Breuer: "Terapija je bitna kod promjene spola."

Muškarac ili žena: Je li potrebna potvrda psihologa?

To trenutačno još nije moguće. Tko želi i službeno promijeniti svoj spolni identitet mora ići na terapiju i priložiti dva stručna mišljenja psihologa. Mnogi taj postupak smatraju diskriminirajućim jer se moraju opravdavati za to što su žena ili muškarac. Ni Liisi Seefried „zapravo i nisu bile potrebne“ duge seanse kod terapeuta jer se osjećala dovoljno jakom. No kao voditeljica skupine za samopomoć zna: Mnoge transrodne osobe pate zbog velikog pritiska koji proživljavaju na svom putu do novog identiteta. Partneri se osjećaju povrijeđeno. Djeca ne razumiju zašto njihov vlastiti otac iznenada postaje žena. Roditelji ili kolege reagiraju odbojno. Zato prema mišljenju psihologa Bernharda Breuera iz Bonna itekako ima smisla da je prema Zakonu o transrodnim osobama psihološka pomoć obvezna. „Ljudi ne dolaze ovamo samo zbog papira“, kaže Breuer koji izrađuje stručna mišljenja za transrodne osobe. Klijenti mu najčešće dolaze jer žele raditi na problemima koji im se na tom putu javljaju: Kako da to kažem svom bračnom drugu ili kolegama na radnom mjestu, kako da izdržim moguće negativne reakcije na promjenu spola?

Europride Marseille Frankreich

Muškarac ili žena? Mnogi se osjećaju kao da su rođeni u krivom tijelu.

Strah od „outinga“

Prema istraživanju zaklade Bertelsmann Nijemci su sve tolerantniji prema homoseksualcima. No iz toga se ne može iščitati i koliko tolerantno vlastita okolina reagira na transrodne osobe. „Tolerancija je uvijek osobni stav“, tvrdi Patricia Metzer na temelju vlastitog iskustva. Poznate su joj životne priče u kojima su poslodavci i kolege vrlo pozitivno reagirali na „outing“. No postoje i slučajevi teškog mobinga. „Jedan zaposlenik velike Sparkasse u Njemačkoj za kaznu je poslan u podrum, samo što dalje od klijenata“, priča aktivistica za prava transrodnih osoba Metzer. Diskriminirani bi zaposlenik, naravno, mogao ići na sud, ali njegov poslodavac zato neće postati tolerantniji, navodi Metzer. Osim homofobije postoji i transfobija.

Mnoge su transrodne osobe zbog straha od socijalne izolacije na radnome mjestu, ali i unutar vlastite obitelji ili kruga prijatelja pod velikim pritiskom. „Taj strah prisiljava ljude da stalno glume“, priča Liisa Seefried. Glumiti muškaraca kojeg treba glumiti, ali iznutra osjećati nešto sasvim drukčije – Liisa Seefried u jednom trenutku više nije htjela dalje živjeti u toj šizofrenoj situaciji. I zato je svoju vanjštinu odlučila prilagoditi svom unutarnjem osjećaju. Iz web developera tako je postala web developerica. „Nisam izgubila ni jednog klijenta“, kaže danas s osmijehom. Liisa Seefried će sad za većinu njih jednostavno biti žena.

Preporuka redakcije