1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Transatlantski odnosi: Brak bez strasti

Europljani i Amerikanci sve se više politički razilaze, pokazuju rezultati jedne ankete provedene s obje strane Atlatnika. Iznenađuju rezultati iz Rusije. Štoviše, oni bude nade, smatra komentator DW-a.

Svake godine zaklada German Marschall Fund of the United States, skraćeno GMF, ispituje transatlantske odnose i raspoloženje. GMF je nevladina organizacija koja si je dala u zadatak njegovati političke veze između Washingtona i Europe stvorene nakon završetka Drugog svjetskog rata. One su posljednih godina, međutim, puno toga morale izdržati. Rat u Iraku 2003. godine, "mangupsku" vanjsku politiku Georgea W. Busha, skandal oko špijuniranja NSA-a i konačno preusmjeravanje interesa Obamine vlade na pacifički prostor slove kao miljokazi otuđenja. U godini iračkog rata GMF je počeo provoditi reprezentativne ankete: u deset članica EU-a, Turskoj i SAD-u ispitanici moraju odgovoriti na pitanje kakvo je njihovo mišljenje o prekooceanskim partnerima. I da skratimo: partneri su malo otuđeniji nego prije godinu dana. Ali ne, transatlantski savez nije upitan.

Europa želi vodstvo SAD-a

U ključnom pitanju o vodećoj ulozi SAD-a u svijetu, može se, naime, uočiti zapanjujuća postojanost: 56 posto Europljana smatraju manje ili više "poželjnim" da Washington diktira ton, 40 posto se tome protivi.

01.2012 DW Europa aktuell Moderator Christian Trippe

Christian Trippe

Zahtjevi za "US-leadershipom" su proteklih godina postali tek neznatno tiši. Iako to još ne pokazuje kako se ta uloga ocjenjuje u pojedinim slučajevima.

Slično je postojan stav i prema Nato savezu: značenje transatlantskog saveza - a time indirektno i vodeće sile SAD-a - dvije trećine Europljana ocjenjuju velikim i važnim. Tek trećina smatra da bi se moglo i bez tog vojnog saveza.

I Rusi za suradnju

Nijemci su pritom sasvim u trendu - njihovi rezultati odgovaraju prosjeku koji stoji iza Nato-a i američke dominacije - s jednom iznimkom. Po prvi put većina njemačkih građana priželjkuje da Berlin kod međunarodnih tema agira neovisnije od SAD-a. To traži 57 posto Nijemaca, čak 17 posto više nego prošle godine. Ovi rezultati se baš ne poklapaju što obećava žustre rasprave u Njemačkoj. U najgorem slučaju bi se moglo dogoditi da Njemačka opet ispadne medvjed iz (njemačke) poslovice koji bi oprao krzno, a da se ne smoči.

Rusija je pak naviknula da je se uspoređuje s medvjedom. Sada je po drugi put nakon 2012. GMF i kroz Putinovo carstvo provukao demoskopsku sondu. Amerika je u njemu vrlo nepopularna, a ni prema EU-u se ne gaje velike simpatije. Putinov vanjskopolitički kurs, pak, većina Rusa smatra dobrim. To je bilo i za očekivati.

Iznenađuje, međutim, podatak da većina Rusa kaže kako bi se njihova zemlja trebala uskladiti u politici prema Siriji i Iraku s Europljanima i Amerikancima. I kada su u pitanju odnosi između EU-a njegovih istočnih susjeda, čak 43 posto Rusa bi da njihova zemlja djeluje u dogovoru a ne u jednostranim akcijama. Možda je u međuvremenu bubanj propagande Kremlja postao tako glasan da je probudio razum iz zimskog sna.