1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Traženje nestalih važnije nego ikada ranije

Služba za traženje nestalih njemačkog Crvenog križa obilježava 70 godina postojanja. S radom je počela tokom Drugog svjetskog rata, ali njen rad je danas važniji nego ikada.

I danas, 70 godina nakon kraja rata, zahvaljujući Službi za traženje nestalih DRK, još uvijek se razjašnjavaju ljudske sudbine iz tog vremena. Koncem 2014. godine 74-godišnja Helga Worzischek ispunila je jedan online formular ove službe. Željela je znati što se dogodilo sa njenim ocem Emilom Zipprom koji se nikada nije vratio sa istočnog fronta. Zipprosova supruga ga je u jednom trenutku prestala tražiti. "Moja majka je nakon njene potrage, koja je meni nažalost ostala nepoznata, oca proglasila mrtvim", piše Worzischek na internet stranici Službe za traženje nestalih. Ona sama se ne sjeća svog oca, ipak "što sam starija, to više mislim na njega i na to što se moglo dogoditi sa njim prije njegove smrti negdje u Rusiji". Ova potraga bila je novi pokušaj i moguće posljednja nada za Helgu Worzischek da će ipak još nešto pronaći o svom ocu.

2. Weltkrieg erschöpfte deutsche Kriegsgefangene

Još uvijek su sudbine miliona sudionika Drugog svjetskog rata nerazjašnjene

Pogled u sovjetske arhive

Kratko nakon rata svaki četvrti Nijemac je ili nekoga tražio ili pak bio tražen. Između 1945. i 1950. godine je Služba za traženje nestalih prema vlastitim navodima ponovo povezale oko devet miliona slučajeva. Tada su s puno napora pravljena poređenja ličnih podataka navedenih u karticama onih koji su traženi sa podacima vojnika koji su se vraćali kući. Danas Služba za traženje nestalih ima digitaliziranu banku podataka što pronalazak čini neuporedivo bržim. Ipak možda još važnije je to da DRK u međuvremenu ima uvid u stare sovjetske akte. Zahvaljujući tome sada mogu biti razjašnjene brojne sudbine koje su ranije ostajale nepoznate. Nakon riječi Ronalda Reinmanna, zamjenika šefa Centrale Službe za traženje nestalih "Crvena armija je relativno tačno vodila knjigu o ratnim zarobljenicima". U slučaju Emila Zipproa Služba za traženje nestalih je otkrila da je ovaj razvodnik "najvjerojatnije 24. marta 1945. godine u Danzigu pao u sovjetsko zarobljeništvo. Boravio je u više logora i umro je 16.04.1948. godine u logoru za ratne zarobljenike Orsk, 1800 kilometara jugoistočno od Moskve usljed opće slabosti organizma". Helga Worzischek, koja je toliko dugo morala živjeti bez saznanja o vlastitom ocu, time je konačno saznala njegovu sudbinu.

DW u traženju nestalih u ratu u BiH

Još uvijek Služba za traženje nestalih svake godine dobija oko 10 000 upita koji su u vezi sa Drugim svjetskim ratom. I još uvijek je prema procjenama ove službe nerazjašnjeno 1,3 miliona slučajeva. Ipak svaki novi rat, svaki novi konflikt, svaka nova prirodna katastrofa dijeli porodice, i donosi sa sobom nove slučajeve nestanka. Tako je bilo i tokom rata na prostoru bivše Jugoslavije u prvoj polovini devedesetih godina. I Deutsche Welle se tada uključilo u potragu za nestalim. Tokom rata u BiH je primjerice Bosanska redakcija DW-a izdala hiljade poruka o traženju nestalih ratnih izbjeglica.

Symbolbild - Flüchtlingsboot Mittelmeer

Brojne porodice bježeći u Europu bivaju razdvojene

Podijeljene izbjegličke porodice

Danas se Služba za traženje nestalih DRK, prema riječima Ronalda Reimann, naposljetku brine "za izbjeglice koje kreću na put u Europu, a koje su često usljed dramatičnih uvjeta međusobno razdvojene". Kako bi ih ponovo povezali "mi smo sa 20 europskih (nacionalnih - op. red.) organizacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca napravili internet stranicu (familylinks) na kojoj postavljamo fotografije sa napomenom 'Tražim moju suprugu, tražim mog brata, moje dijete'". Ipak je li Služba za traženje nestalih u vremenu interneta i facebooka uopće još relevantna? Reimann smatra da jest. On kaže da internet u kriznim područjima ili diktaturama često ne funkcionira ili pak krijumčari uzimaju izbjeglicama mobitele "kako bi sakrili mogućnost lociranja putem mobitela prilikom ilegalnog prelaska granice".

Službe za traženje nestalih će ostati važne

Služba za traženje nestalih svjesno ne želi javno objaviti lične podatake kako bi zaštitila pogođene. Ipak ne kreće li se ona time na problematičnom pravnom terenu ako pomaže da izbjeglice ne dođu na metu vlasti? No Ronald Reimann naglašava sljedeće: "Za nas kao Crveni križ je neovisnost veoma važno osnovno načelo, a to znači i neovisnost od države." Onaj ko se, kako on kaže, obrati Službi za traženje nestalih može se pouzdati u to da će informacije biti povjerljivo tretirane. Također se pogođenima izričito postavlja pitanje da li primjerice fotografije trebaju biti postavljene na internetu. U Njemačkoj postoji posebna služba koja se bavi zaštitom podataka i koja se brine za to da svi podaci smiju biti korišteni samo u svrhu traženja nestalih. "Mi primjerice nemamo razmjenu (podataka - op. red.) sa uredima za strance", kaže Reinmann kategorično.

Hoće li Služba za traženje nestalih DRK doživjeti 100. rođendan? Reimann kaže: "Nažalost da." U Njemačkoj Služba za traženje nestalih ima mnogo posla sa posljedicama Drugog svjetskog rata. Ali "danas je 50 miliona ljudi u izbjeglištvu. A izbjeglištvo vodi uvijek ka tome da porodice bivaju podijeljene." Zbog toga posao Crvenog križa širom svijeta neće biti završen ni nakon 100 godina.

Preporuka redakcije