1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Tržište rada bez ograničenja za vlasnike hrvatskih putovnica

Od 1.7.2015. državljani Republike Hrvatske mogu bez ograničenja konkurirati za sva radna mjesta u Njemačkoj. Promjena koja je izazvala veliku buru u Hrvatskoj je u Njemačkoj prošla gotovo neopaženo.

Vijest o tomu da državljani Republike Hrvatske od srijede 1. srpnja 2015. mogu u Njemačkoj konkurirati za svako radno mjesto, njemački mediji su popratili tek kojom agencijskom viješću. Slično je bilo i prije dva tjedna kada je Njemačka vlada donijela odluku po kojoj se ukidaju i posljednja ograničenja prilikom zapošljavanja hrvatskih državljana na njemačkom tržištu rada.

Nema straha od hrvatskih državljana

Potpuno je drugačiji bio slučaj 2011. i 2014. kada su okončana prijelazna razdoblja ograničenog pristupa njemačkom tržištu rada za članice Europske unije koje su pristupile 2004.odnosno 2007. Posebice se strahovalo početkom 2014. kada su za građane Rumunjske i Bugarske ukinuta ograničenja. Njemački mediji su tada bili puni napisa o prijetećoj "imigraciji u socijalni sustav" Njemačke. Ta strahovanja su se pokazala neopravdanima jer ni nakon ukidanja ograničenja za državljane Poljske kao ni nakon otvaranja tržišta rada za Bugare i Rumunje nije uslijedio masovni dolazak. Iz ovih zemalja je doduše zabilježen pojačan priliv useljenika, ali se u pravilu radilo o dobro obrazovanim stručnjacima koji nisu opterećenje za njemački socijalni sustav.

Tržište rada od početka otvoreno

Deutschland Wirtschaftswachstum Metallbauer

Metalski radnici su takođe potrebni njemačkom gospodarstvu...

No iako se otvaranje njemačkog tržišta rada u Hrvatskoj dočekalo kao velika vijest, činjenica je da je od samog ulaska u Europsku uniju njemačko tržište rada bilo samo djelomično zatvoreno za hrvatske državljane. Tako su se od samog početka akademski obrazovani građani Hrvatske mogli bez ograničenja u Njemačkoj zapošljavati na radnim mjestima koja su prikladna njihovoj stručnoj spremi. Tržište rada je u potpunosti od 1.7.2013. otvoreno i za naučnike kao i za sezonske radnike, recimo u ugostiteljstvu ili poljoprivredi. Od početka ove godine njemačko tržište rada je dodatno otvoreno za radnike sa srednjom stručnom spremom. Za njih je doduše i dalje bila potrebna radna dozvola, no nju je bilo lako dobiti s obzirom da poslodavac nije morao kod lokalnog ureda za zapošljavanje dokazivati da mu za otvoreno radno mjesto na raspolaganju ne stoji neki kandidat, državljanin Njemačke ili neke druge članice Europske unije. Znači od početka ove godine njemačko tržište rada bilo je praktički zatvoreno samo za nekvalificirane radnike i to za one koji su htjeli raditi izvan okvira sezonskog zapošljavanja. Dakle jedan mali segment radno sposobnog stanovništvo koji uz to nije izrazito mobilan. Stoga je malo vjerojatno da će od danas uslijediti hrvatski egzodus u smjeru sjeverozapada.

Ne očekuje se masovni dolazak

Pogledajte video 04:18

Državljani Hrvatske dobrodošli na njemačko tržište rada

Ovakva očekivanje dijeli i Njemačka vlada. „S obzirom na to da je njemačko tržište rada i dosad bilo relativno otvoreno za državljane Republike Hrvatske, ne očekuje se primjetno povećanje dolaska hrvatskih radnika“, priopćilo je Savezno ministarstvo rada i socijalne skrbi na upit Deutsche Wellea. No koliki je taj priliv bio u posljednje dvije godine otkako je Hrvatska postala članicom Europske unije? Brojka od 93.000 hrvatskih državljana koliko je trenutno u Njemačkoj zaposleno na radnim mjestima sa socijalnim davanjima i koju je prilikom predstavljanja odluke o ukidanju ograničenja u Bundestagu 17. lipnja izrekla ministrica rada Andrea Nahles odnose se na sve hrvatske državljane zaposlene u Njemačkoj, a ne samo one koji su u Njemačku stigli nakon 1. srpnja 2013. (kao što su tvrdili neki mediji). Ako se usporede precizne statistike Saveznog ureda za zapošljavanje koje je DW dobio na uvid, onda se može govoriti o oko 25.000 hrvatskih državljana koliko ih je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju doselilo u Njemačku (posljednje pouzdane brojke su za rujan 2014. ostatak je procjena). Oni, kako dalje stoji u priopćenju, rade uglavnom u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, zdravstvu i medicinskoj njezi. Savezna vlada očekuje da će u budućnosti, barem u prvom razdoblju, oko 10.000 hrvatskih državljana godišnje dolaziti na rad u Njemačku i to pretežito u istim branšama kao i dosad.

Problemi s nepoznavanjem jezika i priznanjem svjedodžbi

No neki procjenjuju da je „prva navala“ već prošla. "Tko se htio zaposliti u Njemačkoj, taj je to mogao učiniti i u posljednje dvije godine, bar što se zakonske regulative tiče", kaže Mario Šušak iz Hrvatskoga gospodarskog saveza iz Frankfurta. Ova organizacija savjetuje njemačke i hrvatske poduzetnike i posljednje dvije godine je bila intenzivno uključena u proces posredovanja između mogućih poslovnih partnera. No dolazak u Njemačku, usprkos micanju zakonskih prepreka, je povezan s mnogim problemima čije uklanjanje iziskuje dobru pripremu. U svojim kontaktima s novopridošlim radnicima iz Hrvatske Hrvatski gospodarski savez uglavnom primjećuje nedovoljnu pripremljenost kad je u pitanju poznavanje njemačkog jezika i nostrifikacija diploma. Iako je i na tom području dosta učinjeno u posljednje vrijeme, još uvijek postoje problemi prilikom priznavanja nekih zanimanja koja su recimo u Hrvatskoj regulirana, a u Njemačkoj ne. Samo je oko 60 zanimanja regulirano za ostale se treba pokrenuti proces priznavanja. Priznato zanimanje je, kako naglašava Šušak, kasnije važno zbog priznavanje koeficijenta po kojem se izračunava mirovina.

Otvorena vrata poduzećima

No mnogo važnijom novošću od ukidanja i posljednjih ograničenja za radnu snagu, Šušak smatra ukidanje ograničenja aktivnosti hrvatskih poduzeća u Njemačkoj. Sada je i dosad blokiranim branšama poput građevinarstva, unutarnjeg uređenja i održavanja objekata, otvoreno njemačko tržište usluga. "To će se pozitivno odraziti i na zapošljavanje hrvatskih državljana u tvrtkama koje će pronalaziti poslove u Njemačkoj što će, kako mi očekujemo, smanjiti negativni efekt odljeva kvalificirane radne snage“, vjeruje Šušak iz Hrvatskoga gospodarskog saveze. I Njemačka vlada polazi od toga da će se otvaranje njemačkog tržišta za hrvatska poduzeća pozitivno odraziti na gospodarsku situaciju u Hrvatskoj. Prilikom rasprave u Bundestagu je, međutim, upozoreno na to da će se voditi striktna kontrola pridržavanja njemačkih zakona posebice zakona o minimalcu. Zakon, uveden početkom ove godine, svim zaposlenima na području Njemačke jamči bruto satnicu od 8,50 eura. Za neke branše, poput građevinarstva, minimalac je uveden već ranije i iznosi 11,50 eura.

Očekuju se problemi s hrvatskim tvrtkama

Südeuropa Arbeitslosigkeit Anwerbung Deutschland

..njegovatelji takođe...

Njemačka vlada nije bez razloga istaknula upravo satnicu kao nešto čega se hrvatske tvrtke u Njemačkoj moraju pridržavati. Katarina Franković iz projekta Njemačkog saveza sindikata (DGB) "Mobilnost ali fer" ("Faire Mobilität") koji savjetuje ali i pomaže strane radnike koji se u Njemačkoj nađu u nevolji, objašnjava kako je od otvaranja njemačkog tržišta rada neisplata plaća glavni razlog dolaska hrvatskih radnika u sindikalno savjetovalište. Ona doduše također smatra da će navala hrvatskih radnika izostati, ali da će sada zasigurno imati mnogo posla s radnicima koji preko hrvatskih tvrtki dolaze u Njemačku na rad. "Slične probleme smo imali i dosad s tvrtkama iz novih članica Europske unije poput Slovenije pa očekujemo da će tako biti i s tvrtkama iz Hrvatske", objašnjava Franković.

I legalne satnice u nekim branšama pokazuju kako odnos životnih troškova i primanja ni u Njemačkoj ne stoji uvijek u najboljoj ravnoteži. Pri satnici od 8,50 eura mjesečna primanja se nakon plaćanja doprinosa za socijalna osiguranja i poreza kreću oko 1.000 eura što, posebice u velikim gradovima gdje se cijena kvadratnog metra stana za unajmljivanje kreće oko 10 eura, nije dostatno ni za najnužnije. Drugačije je naravno u visokokvalificiranom sektoru za prirodne znanosti gdje se npr. inženjerske plaće kreću u rasponu od 50.000 do 70.000 eura bruto godišnje, što je, ovisno o broju članova obitelji koji ovise o toj plaći, između 25 i 50 tisuća neto.

LINK: http://www.dw.de/dw/article/0,,18554964,00.html

Audio i video zapisi na tu temu